Direktor Sekretarijata CEFTA je iz BiH, sjedište RCC u Sarajevu.
Piše: Svetlana Cenić
Berlinski proces započeo je 2014.
godine, kada su se sastali predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova i
ministri ekonomije Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije,
Crne Gore, Srbije, Slovenije, Austrije, Francuske, kao i predstavnici Evropske
komisije.
Inicijativa o
ukidanju trgovinskih barijera i poboljšanju poslovnog ambijenta između Srbije,
Albanije i Sjeverne Makedonije pokrenuta je oktobra 2019. godine, kada su lideri tri zemlje razgovarali na
sastanku u Novom Sadu.
Dogovorene mjere
Novembra iste godine, u Ohridu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i
Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev su dogovorili mjere za slobodu kretanja između ove tri zemlje,
kroz omogućavanje putovanja ličnom kartom, ali i radne snage kroz priznavanje
kvalifikacija i diploma. Interesantno je da su razgovor vodili dva premijera i jedan predsjedenik,
odnosno da Srbiju nije predstavljala premijerka.
Predsjednik Srbije je naveo da
tri zemlje rade sve ovo u okviru onoga što je postavljeno Berlinskom
konferencijom, da poštuju pravila EU-a,
samo da ovog puta rade sami.
„Nema
argumenata za napad na ovo, radit će se zato iznutra, iz regiona, na drugačije
načine, uz različita politička opravdanja.
Nas
trojica smo razgovarali i vrlo smo odlučni da guramo ono što je za naše građane
dobro", poručio je Vučić.
Vučić je, također, rekao da odluke koje su donijeli imaju možda i
veći značaj od toga da građani mogu prelaziti granicu samo sa ličnom kartom.
Podsjećanja radi, BiH ima potpisane sporazume i na snazi je
kretanje samo sa ličnom kartom i u Srbiju, i Crnu Goru, i Sjevernu Makedoiniju,
i Albaniju. Nažalost, sa Kosovom je vizni režim i vrlo otežano kretanje.
„Kretanje
kapitala će biti najkompliciranije, potrebno je mnogo izmjena zakona. Ali, kada
dotle dođemo moći ćemo da kažemo da smo kreirali jedinstveno tržište i bit
ćemo 'hit' i najatraktivije mjesto za sve koji žele ulagati", rekao je
Vučić.
Dakle, govori se o jedinstvenom tržištu, a jedinstveno tržište
podrazumijeva i formiranje niza zajedničkih insitucija koje se moraju baviti
svim pitanjima reguliranja i fukcioniranja tog jedinstvenog tržišta.
Kako, gdje i čime, nije rečeno.
Brojne institucije
Tržište EU (single market) je jedinstveno i, valjda, svako vidi
brojne institucije formirane za njegovo reguliranje.
Petog jula 2019. godine najavljen je naredni sastanak za novembar
2020. u okviru Berlinskog procesa, kojim će predsjedavati Sofija i Skoplje.
Dakle, nekoliko mjeseci prije Ohrida, na primjer.
Dana 25. maja 2020. objavljeno je da je za period od 2021. do 2027. Evropska komisija, u
sklopu Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) “predložila ukupno 14,5 milijardi eura, od čega
lavovski dio pripada zapadnom Balkanu", a na sajtu Vlade Bugarske informacija da će
Berlinskim procesom ove godine zajedno predsjedavati Bugarska i Sjeverna
Makedonija i da je to
prvi put da će zemlja koja je kandidat za članstvo u EU biti kopredsjedavajući
ove inicijative.
Mjesecima prije
održavanja ovog samita u Sofiji znalo se da bi trebao biti usvojen plan za stvaranje
zajedničkog regionalnog tržišta.
U Evropskoj komisiji su 18. 09.
izjavili da je u toku izrada tog plana i usaglašavanje
detalja, ali da će dokument biti spreman do novembra, kako bi bio razmotren i
usvojen na sastanku u Sofiji.
"Plan bi trebalo da bude
strukturiran oko sloboda kretanja ljudi, robe i usluga, kao i konkretnih mjera
koje će donijeti opipljive koristi za kompanije i građane iz regiona.
To uključuje smanjenje
prekograničnih bankarskih naknada, uklanjanje tehničkih prepreka trgovini,
usklađivanje investicionih politika, priznavanje profesionalnih kvalifikacija
širom region, podsticanje e-trgovine i slično", naveli su u Evropskoj komisiji.
Dan prije potpisa sporazuma u Sofiji o
zajedničkom tržištu, održana je konferencija
„mini Schengen" na kojoj su, putem video-linka, sudjelovali predsjednik
Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i
Zoran Zaev. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale su
memorandum o razumijevanju i saradnji u borbi protiv COVID-19.
Na virtuelnom
sastanku sudjelovali su i premijerka Srbije Ana Brnabić, kao i ministri
zdravstva triju zemalja. Tom prilikom potpisan je i bilateralni sporazum
Albanije i Srbije o slobodnom kretanju građana samo s ličnim kartama, a
Srbija takav sporazum već ima sa Sjevernom
Makedonijom. Vučić je naveo i da „postoji namjera da se
institucionalizira saradnja, kroz ubrzanje ideje albanskog premijera
Edija Rame o formiranju zajedničkog sekretarijata".
Dana 10. 11. 2020. čelnici balkanske
šestorke potpisali su Deklaraciju za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od
2021. do 2024. godine. Potpisana je i zelena agenda za zapadni Balkan, kojom se
omogućava nesmetano kretanje primarnih proizvoda i spajanje sa evropskim
tranzitnim koridorima, kako bi se poboljšala regionalna ekonomska saradnja.
Nije jedinstveno, zajedničko je
Dakle, zajedničko (common), a ne jedinstveno (single) tržište.
Akcioni plan predviđa realizaciju usvojenog do 2024. godine, a u
okviru Berlinskog procesa, važit će CEFTA pravila, a sve će koordinirati Regionalno vijeće za saradnju (RCC), čije je sjedište u Sarajevu.
Čemu, onda, paralelna aktivnost na inicijativi “mali Schengen”,
posebno što je direktor Sekretarijata CEFTA iz BiH, sjedište RCC u Sarajevu, a
potpisnici Berlinske inicijative i CEFTA su sve zemlje, a ne samo Srbija, Sjeverna
Makedonija i Albanija?!
Kome je politički trebala inicijativa “mali Schengen” na sve ovo?!
I da li je svima jasna razlika single i common tržište, odnosno
jedinstveno i zajedničko?!
