Cenić: EU ne govori o „mini Schengenu“. Sve vodi CEFTA i RCC

Direktor Sekretarijata CEFTA je iz BiH, sjedište RCC u Sarajevu.

Piše: Svetlana Cenić

Berlinski proces započeo je 2014. godine, kada su se sastali predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova i ministri ekonomije Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, Austrije, Francuske, kao i predstavnici Evropske komisije. 

Inicijativa o ukidanju trgovinskih barijera i poboljšanju poslovnog ambijenta između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije pokrenuta je oktobra 2019. godine, kada su lideri tri zemlje razgovarali na sastanku u Novom Sadu. 

Dogovorene mjere

Novembra iste godine, u Ohridu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev su dogovorili mjere za slobodu kretanja između ove tri zemlje, kroz omogućavanje putovanja ličnom kartom, ali i radne snage kroz priznavanje kvalifikacija i diploma. Interesantno je da su razgovor vodili dva premijera i jedan predsjedenik, odnosno da Srbiju nije predstavljala premijerka.

Predsjednik Srbije je naveo da tri zemlje rade sve ovo u okviru onoga što je postavljeno Berlinskom konferencijom, da poštuju pravila EU-a, samo da ovog puta rade sami.

„Nema argumenata za napad na ovo, radit će se zato iznutra, iz regiona, na drugačije načine, uz različita politička opravdanja.

Nas trojica smo razgovarali i vrlo smo odlučni da guramo ono što je za naše građane dobro", poručio je Vučić.

Vučić je, također, rekao da odluke koje su donijeli imaju možda i veći značaj od toga da građani mogu prelaziti granicu samo sa ličnom kartom.

Podsjećanja radi, BiH ima potpisane sporazume i na snazi je kretanje samo sa ličnom kartom i u Srbiju, i Crnu Goru, i Sjevernu Makedoiniju, i Albaniju. Nažalost, sa Kosovom je vizni režim i vrlo otežano kretanje.

„Kretanje kapitala će biti najkompliciranije, potrebno je mnogo izmjena zakona. Ali, kada dotle dođemo moći ćemo da kažemo da smo kreirali jedinstveno tržište i bit ćemo 'hit' i najatraktivije mjesto za sve koji žele ulagati", rekao je Vučić.

Dakle, govori se o jedinstvenom tržištu, a jedinstveno tržište podrazumijeva i formiranje niza zajedničkih insitucija koje se moraju baviti svim pitanjima reguliranja i fukcioniranja tog jedinstvenog tržišta.

Kako, gdje i čime, nije rečeno.

Brojne institucije

Tržište EU (single market) je jedinstveno i, valjda, svako vidi brojne institucije formirane za njegovo reguliranje. 

Petog jula 2019. godine najavljen je naredni sastanak za novembar 2020. u okviru Berlinskog procesa, kojim će predsjedavati Sofija i Skoplje. 

Dakle, nekoliko mjeseci prije Ohrida, na primjer.

Dana 25. maja 2020. objavljeno je da je za period od 2021. do 2027. Evropska komisija, u sklopu Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) predložila ukupno 14,5 milijardi eura, od čega lavovski dio pripada zapadnom Balkanu", a na sajtu Vlade Bugarske informacija da će Berlinskim procesom ove godine zajedno predsjedavati Bugarska i Sjeverna Makedonija i da je to prvi put da će zemlja koja je kandidat za članstvo u EU biti kopredsjedavajući ove inicijative.

Mjesecima prije održavanja ovog samita u Sofiji znalo se da bi trebao biti usvojen plan za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta.

U Evropskoj komisiji su 18. 09. izjavili da je u toku izrada tog plana i usaglašavanje detalja, ali da će dokument biti spreman do novembra, kako bi bio razmotren i usvojen na sastanku u Sofiji.

"Plan bi trebalo da bude strukturiran oko sloboda kretanja ljudi, robe i usluga, kao i konkretnih mjera koje će donijeti opipljive koristi za kompanije i građane iz regiona.

To uključuje smanjenje prekograničnih bankarskih naknada, uklanjanje tehničkih prepreka trgovini, usklađivanje investicionih politika, priznavanje profesionalnih kvalifikacija širom region, podsticanje e-trgovine i slično", naveli su u Evropskoj komisiji. 

Dan prije potpisa sporazuma u Sofiji o zajedničkom tržištu, održana je konferencija „mini Schengen" na kojoj su, putem video-linka, sudjelovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale su memorandum o razumijevanju i saradnji u borbi protiv COVID-19. 

Na virtuelnom sastanku sudjelovali su i premijerka Srbije Ana Brnabić, kao i ministri zdravstva triju zemalja. Tom prilikom potpisan je i bilateralni sporazum Albanije i Srbije o slobodnom kretanju građana samo s ličnim kartama, a Srbija takav sporazum već ima sa Sjevernom Makedonijom. Vučić je naveo i da „postoji namjera da se institucionalizira saradnja, kroz ubrzanje ideje albanskog premijera Edija Rame o formiranju zajedničkog sekretarijata". 

Dana 10. 11. 2020. čelnici balkanske šestorke potpisali su Deklaraciju za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od 2021. do 2024. godine. Potpisana je i zelena agenda za zapadni Balkan, kojom se omogućava nesmetano kretanje primarnih proizvoda i spajanje sa evropskim tranzitnim koridorima, kako bi se poboljšala regionalna ekonomska saradnja. 

Nije jedinstveno, zajedničko je

Dakle, zajedničko (common), a ne jedinstveno (single) tržište. 

Akcioni plan predviđa realizaciju usvojenog do 2024. godine, a u okviru Berlinskog procesa, važit će CEFTA pravila, a sve će  koordinirati Regionalno vijeće za saradnju (RCC), čije je sjedište u Sarajevu. 

Čemu, onda, paralelna aktivnost na inicijativi “mali Schengen”, posebno što je direktor Sekretarijata CEFTA iz BiH, sjedište RCC u Sarajevu, a potpisnici Berlinske inicijative i CEFTA su sve zemlje, a ne samo Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija?! 

Kome je politički trebala inicijativa “mali Schengen” na sve ovo?! 

I da li je svima jasna razlika single i common tržište, odnosno jedinstveno i zajedničko?!


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.