Bošnjaci nestaju s političke scene entiteta RS

Bošnjaci kao najbrojniji narod u bh. dijaspori pokazali da su najmanje zainteresirani za političke procese a time i za stanje u domovini, odnosno entitetu iz kojeg potiču.

Piše: Almasa Hadžić

Za predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 15. 11. 2020. godine za glasanje putem pošte registrirano je 101. 771 državljanin Bosne i Hercegovine.

Iz Centralne izborne komisije, saopćen je podatak da je odbijena registracija 27.960 državljana uz pojašnjenje da njihove prijave nisu ispunjavale predviđene uslove ili da su pojedine osobe za glasanje bile prijavljene više puta, odnosno da glasaju na različitim mjestima.

Najviše iz Srbije

Za glasanje putem pošte ovog puta najviše prijavljenih je iz Srbije, njih 27.507 dok je 19.190 prijavljeno da će glasati iz Hrvatske.

Godinama, politički predstavnici Bošnjaka, pokušavaju pronaći modalitet kako da Bošnjake koji žive van BiH, animiraju da glasaju na izborima u Bosni i Hercegovini, ali im to, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus, nažalost, ne polazi za rukom.

Naime, brojke kao jedini relevantan podatak, pokazuju da je broj registriranih Bošnjaka za glasanje na novembarskim izborima, nažalost, manji u odnosu na 2018 godinu, a još manji u odnosu na predhodne kako opće, tako i lokalne izbore.

Najave predstavnika bošnjačke politike o velikom pomaku u procesu registracije za glasanje putem pošte na novembarskim izborima, kako sada stvari stoje, ostale su samo na iskrenim željama da se to dogodi.

Statistika pokazuje da je od ukupno 101.771 prijava prihvaćenih za glasanje putem pošte u cijeloj BiH, prijavljeno 33.323 Bošnjaka, dok je Srba i Hrvata 68.448.

Šta je razlog ovakvom rezultatu teško je reći, posebno ako se ima u vidu da su za ovaj izborni ciklus postojale olakšice za registraciju kojim je cijeli proces bio puno lakši i jednostavniji nego je to bilo u ranijem periodu.

Ne pomaže ni olakšana registracija

Olakšice pri registraciji najbolje su iskoristili pripadnici srpskog korpusa u Bosni i Hercegovini, te su registrirali duplo više glasača iz Srbije nego je to bio slučaj 2018. godine, a broj registriranih građana srpske nacionalnosti za glasanje putem pošte znatno je povećan i iz drugih zemalja posebno iz Austrije i Njemačke.

Nakon ovih podataka, posebnu zebnju i strah izaziva izaziva pitanje opstanka Bošnjaka kao političkog faktora u entitetu RS.

Naime, za glasanje putem pošte, od više stotina hiljada po svijetu raseljenih Bošnjaka koji potiču iz ovog dijela BiH, na ovim izborima prijavilo tek 11.138 građana, od čega je preko hiljadu njih iz Srbije prijavljeno mimo njihove volje.

Jednostavna računica pokazuje da bi, kad se sve sabere i oduzme, na ovim izborima u RS-u, putem pošte, trebalo glasati tek oko 10.000 Bošnjaka

U ovom zbiru je i podatak da je najveći broj prijavljenih Bošnjaka za glasanje putem pošte u Prijedoru, njih oko 2.000, dok je za Srebrenicu u kojoj se dogodio genocid, prijavljeno za glasanje nešto malo više od hiljadu Bošnjaka.

Porazno, zastrašujuće.

Otvorena mnoga pitanja

Izneseni podaci otvaraju mnoga pitanja pa i odgovornost, kako Bošnjaka kao građana, tako i njihovih predstavnika, prvenstveno iz Sarajeva, koji su, tobože radili (ako su uopće radili?!) na animiranju glasača širom svijeta.

Pitanje, pak, je i kojim će argumentima na iznesene podatke odgovoriti oni Bošnjaci - Facebook patrioti, komentatori, analitičari -koji po društvenim mrežama, danonoćno, „ubijaju“ izlivima ljubavi prema svojoj državi i mjestima rođenja u njoj, nerjetko kritikzirajući one koji nešto rade i one koji ne rade, predlažu rješenja, sankcije itd, a koji se, koliko vidimo, nisu udostojili odvojiti sat vremena da popune potrebne obrasce i registriraju se za glasanje.

Svi izneseni podaci govore da se prostor entiteta RS, za Bošnjake, polako, ali sigurno sužava, odnosno, gubi.

Ukoliko postoje snage koje ne žele da se to desi, krajnje je vrijeme da se promjeni pristup i poduzmu koraci koji će to spriječiti. U suprotnom, ne treba da iznenadi da za nekoliko narednih izborni ciklusa, niko neće imati potrebu kandidiranja na izborima jer za njega neće imati ko glasati.

Porazni su podaci i o broju prijavljenih za glasanje putem pošte i na prostoru Federacije BiH gdje je prijavljeno 20.989 građana bošnjačke nacionalnosti i 19.612 građana srpske i hrvatske nacionalnosti i onih koji se identificiraju kao „ostali“.

Najviše Bošnjaka je prijavljeno za glasanje u USK, njih oko 7.054 u čemu prednjači Cazin sa 2.533 prijavljena glasača.

Kada je u pitanju Distrikt Brčko, za glasanje putem pošte prijavilo se 1.196 Bošnjaka i 3.984 Srba i Hrvata.

Najbrojniji i najnezainteresiraniji

Sve iznešeno pokazuje da su Bošnjaci kao najbrojniji narod u bh. dijaspori pokazali da su najmanje zainteresirani za političke procese a time i za stanje u domovini, odnosno entitetu iz kojeg potiču.

Činjenica da ne žele glasati, a time i uticati na izborni proces i odabir ljudi koji će voditi kako lokalne zajednice iz kojih dolaze, tako i državu, pokazuje ustvari da im do te iste države i nije, baš, mnogo stalo. Svaki drugi argument u njihovu korist pada u vodu pred istinom da ne žele glasati na izborima.

Oni koji danas intenzivno provode politike razgradnje Bosne i Hercegovine, dobro znaju da to ne mogu uraditi bez političke snage i ruku u lokalnim i državnom parlamentu. Trend destrukcije bošnjačkog glasačkog tijela im apsolutno ide na ruku.

Svih 25 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bošnjaci, vidljivo, u političkom smislu, tragaju za samim sobom. Da li će se u tom traganju i dalje gubiti i tako nestajati sa politićke scene, posebno u entitetu RS, iz koje su masovno progonjeni i bili žrtve zločina genocida, pitanje je zbog kojeg svi moramo staviti prst na čelo.

Odgovornost za stanje u kome se nalazimo jeste na nama običnim građanima, ali je više na onima koji vole reći da vode državu i u ime nje i svih nas, svakodnevno donose odluke i kreiraju ambijent u kojem živimo.