Prošle
sedmice smo o Bosni i Hercegovini i pregovorima o izmjenama Ustava i Izbornog
zakona razgovarali s jednim bivšim i još uvijek vrlo utjecajnim zvaničnikom
međunarodne zajednice u BiH.
Kao u svakom sličnom razgovoru dotakli smo se
različitih tema.
U jednom trenutku, upitao je “da li je neko
pogledao šta bi bilo da je BiH jedna izborna jedinica?“
Misleći, naravno, kako bi mandati u državnom
parlamentu bili raspoređeni da nema entiteta, i da svi građani BiH zajedno
biraju državni parlament.
Nismo.
Ali smo našli
nekoga ko jeste i ko nam je poslao te podatke.
Zamoljeni smo da podatke koristimo sa oprezom, jer
je teško „praviti poređenje jabuka i kruški“. Da bi u slučaju BiH kao jedne
izborne jedinice politička dinamika vjerovatno bila drugačija. Možda bi se,
kazao je, u tim okolnostima stranke jednako borile za glasove u Trebinju koliko
i u Tuzli, pa bi rezultati bili drugačiji. Također, nijedna zemlja u Evropi
veličine BiH svoj državni parlament ne bira iz jedne izborne jedinice, te da bi
svakako morale biti uspostavljene neke izborne jedinice.
Ovaj i sličan skepticizam u stranu, pa da krenemo
redom.
Od 29 stranačkih lista koje su 2018. godine učestvovale
na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, njih 14 je
osvojilo mandate kroz pet izbornih jedinica u Federaciji i tri u RS.
Da je 2018. BiH bila jedna izborna jedinica, u
Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine mandate bi osvojilo devet
stranačkih lista.
Dakle, bez mandata bi ostalo 5 stranačkih lista
koje su sada u državnom parlamentu.
Razlog
tome je što u BiH kao jednoj izborna jedinica ne bi prešle izborni prag od 3
posto.
Stranačke liste koje bi ispale iz državnog
parlamenta su A-SDA, PDA, Nezavisni blok, Naša stranka i Socijalistička partija.
Od devet stranačkih lista koje bi i dalje bile u
državnom parlamentu, njih pet bilo osvojilo bi isti broj mandata.
Te stranačke liste su SDA, SDP, DF, SBB i HDZ BiH.
Četiri stranke koje bi u BiH sa jednom izbornom
jedinicom dobili veći broj mandata su DNS i PDP, obje po jedan više mandat, te
bi po dva dodatna mandata dobili SNSD i SDS.
Dakle, u BiH sa jednom izbornom jedinicom, od 42
mandata, stranke sa sjedištem u Sarajevu osvojile bi 19 mandata (45 posto),
stranke iz Republike Srpske 18 mandata (43 posto), a HDZ BiH bi ostao na istih
5 mandata (12 posto).
Ovo za sobom, naravno, povlači nekoliko važnih
pitanja.
Prvo, zašto, uključujući i našeg sagovornika od prošle
sedmice, svi misle da bi stranke sa sjedištem u Sarajevu bili najveći profiteri
izbora u BiH sa jednom izbornom jedinicom?
Razlog zašto je to tako je sigurno i što u
izborima kako su trenutno organizirani, kroz osam izbornih jedinica u dva
entiteta, stranke sa sjedištem u Sarajevu redovno osvajaju više od pola
mandata. Na izborima 2018. su tako osvojile 24 mandata ili skoro 60 posto. U
BiH sa jednom izbornom jedinicom osvojile bi 15 posto manje mandata.
Drugo, zašto stranke iz RS ne zagovaraju izbore za
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kroz jednu izbornu jedinicu na
nivou BiH, ako bi im to omogućilo četiri mandata više?
Jedan od razloga je sigurno u tome što im ova
činjenica do sada nije bila poznata, ali i jer im Dom naroda Parlamentarne
skupštine BiH daje dovoljnu moć tako da ih Predstavnički dom baš i ne zanima.
Treće, s obzirom da trenutni sistem od osam
izbornih jedinica daje HDZ BiH jednak broj mandata kao i u BiH sa jednom
izbornom jedinicom, zašto bi HDZ BiH bio protiv nečeg takvog?
Na ovo nemamo odgovora.
