Beharić: Jedini mladi ljudi o kojima brinu političari jesu njihova djeca

Bosna i Hercegovina godišnje izgubi od 650 do iznad 800 miliona eura uloženih u obrazovanje osoba koje napuštaju zemlju

Istraživanje koje je nedavno provela Westminster fondacija za demokratiju u BiH (WFD) pokazuje da je pandemija višestruko uticala na život mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.

Dok se BiH polahko ali sigurno prazni i uprkos činjenici da su mladi budućnost BiH, 61 posto ispitanika ne vjeruje donosiocima odluka da će se brinuti o njihovom položaju.

Istraživanje pod nazivom “Učinak krize COVID-19 na stavove i životne uslove mladih u BiH” je predstavljeno na ove sedmice održanoj online panel diskusiji naslovljenoj “Život mladih u BiH: Da li je vrijeme za promjene”.

Na panelu koju je WFD organizirala u okviru programa koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, razgovarano je sa širokim spektrom aktera, donosiocima odluka i mladim ljudima o nužnosti kreiranja boljih politika za mlade ljude i potrebi da ih se aktivno uključi u kreiranje svoga okruženja. Govorili su: Matt Field, britanski ambasador u BiH, Dragica Reljanović iz Westminster fondacije za demokratiju, zatim Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Federacije BiH, Maja Miljević iz Maestral Solutions, Biljana Andrijević iz Perpetuum Mobile, kao i Samir Beharić, aktivista i član Upravnog odbora Western Balkans Alumni Association.

Novi egzodus mladih krajem ove i početkom naredne godine

“Rezultati WFD-ovog istraživanja o učinku pandemije na život mladih ljudi u BiH su poražavajući za budućnost naše zemlje”, naglašava Samir Beharić, dugogodišnji aktivista koji se bavi problematikom odlaska mladih.

Komentirjući ovo istraživanje, koje je provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika, Beharić naglašava da se radi o razočaravajućim, ali i nimalo iznenađujućim rezultatima koji ukazuju na dugogodišnju nebrigu vlasti prema omladinskom populacijom u BiH.

“Jedini mladi ljudi o kojima brinu naši političari jesu njihova djeca”, kategoričan je Beharić.

Naime, ova studija pokazuje da je skoro trećina ispitanika izgubila posao tokom pandemije. Mjere nametnute tokom krize su uticale na svakodnevni život 59 odsto ispitanika. Krizom su bile posebno pogođene mlade žene: 61procenat djevojaka koje su učestvovale u istraživanju su izjavile da su tokom pandemije imale dodatne obaveze u domaćinstvu i porodici.

Udio mladih koji žele otići iz BiH je skoro stalan: 50 odsto prije krize, a 46 posto za vrijeme krize.

Čak 82 procenta mladih ljudi koji žele otići iz BiH, to žele uraditi krajem ove ili početkom sljedeće godine.

BiH godišnje gubi preko 800 miliona eura

Beharić napominje da odlazak mladih ljudi skupo košta BiH, te podsjeća na istraživanje o troškovima emigracije mladih, koje je upravo Westminster fondacija za demokratiju objavila u junu ove godine.

“To istraživanje pokazuje da u jednoj godini naša zemlja izgubi od 650 do iznad 800 miliona eura uloženih u obrazovanje osoba koje napuštaju zemlju. Radi se, dakle, o mladim ljudima koji su školovani novcem bh. poreskih obveznika, a koji će svojim znanjem unaprijediti ne Bosnu i Hercegovinu, već zemlju u kojoj se nastane”, pojašnjava Beharić.

Naš sagovornik, koji se zahvaljujući stipendijskim programima Evropske unije, te Vlada Njemačke i Turske školovao u nekoliko evropskih zemalja podvlači da BiH svjesno gubi dragocjeni budžetski novac na školovanje mladih stručnjaka za strana tržišta.

“To znači da će Njemačka, Austrija, Švedska i druge zemlje dobiti hiljade mladih ljekara, inžinjera i programera – a da u njihovo obrazovanje nisu uložile niti jedan cent. To je san svake države,” govori Beharić.

Patriotizam ne puni stomak

Ove sedmice predstavljena studija WFD-a ukazuje na to da više od polovine ispitanika, njih 59 posto, ima negativnu percepciju života nakon krize izazvane pandemijom.

Za 56 odsto ispitanika, razlozi za odlazak su povezani sa poslovnim ambijentom. Bolja plata, više mogućnosti da se dođe do posla, sigurnije zaposlenje i šanse za napredovanje u poslu se navode kao najčešći motivi za odlazak u inostranstvo.

Više od pola ispitanika smatra da se položaj mladih nije uzimao u obzir tokom donošenja odluka za ublažavanje posljedica pandemije.

Kad su u pitanju promjene neuphodne za ostanak, 52 odsto mladih je navelo da bi to bio pronalazak posla, veća primanja i bolji kvalitet života.

Promjena političke situacije bi motivirala 15 posto ispitanika da ostanu u BiH. 15 odsto mladih ljudi obuhvaćenih ovim istraživanjem navode patriotizam kao razlog za ostankom u BiH.

Samir Beharić nije uvjeren da patriotizam može biti dovoljan motiv da mladi ljudi ne napuste BiH.

“Patriotizam ne puni stomak, te on kao takav nema dovoljnu težinu da privoli nezaposlenu doktoricu medicine, ambicioznog arhitektu ili mladog inovatora da ostanu u BiH.

Patriotizam može biti tek dio koktela koji će država – zajedno sa reformiranim obrazovnim sistemom, modernim naučnim institutima, hiljadama novih radnih mjesta i iskorijenjenom korupcijom – ponuditi svojim mladim judima kao razlog za ostanak.

Sve osim toga je vruć zrak i nastavak srljanja u maglu.

Mladi ljudi su itekako vješti da to prepoznaju”, zaključuje Samir Beharić, član Upravnog odbora Western Balkans Alumni Association, regionalne nevladine organizaciju koja okuplja mlade ljude koji su studirali u inostranstvu i odlučili se vratiti u BiH.