Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, gostovao je u podcastu američke novinarke Lare Logan, u kojem je iznio stavove o sankcijama, Sudu Bosne i Hercegovine, ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, te ratu u Bosni i Hercegovini.
Detektor je provjerio koliko se njegove izjave razlikuju od činjenica utvrđenih odlukama domaćih i međunarodnih institucija.
Na početku intervjua koji je objavljen na društvenoj mreži X, Dodik je naveo da mu je sankcije uvela administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame zbog podrške Donaldu Trumpu tokom njegovog prvog mandata, a da ih je kasnije proširila administracija Joea Bidena iz političkih razloga. Ukidanje tih sankcija je, prema Dodiku, ispravljanje nepravde.
Američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije Dodiku u februaru 2017. godine zbog aktivnosti koje su ocijenili kao podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pet godina nakon toga, SAD su proširile sankcije Dodiku kao, kako je tada navedeno, odgovor na koruptivne radnje i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH. Kasnije su na listu sankcija dodani i njegovi saradnici.
Velika Britanija je, također, 2022. uvela sankcije Dodiku i Željki Cvijanović zbog, kako su naveli, pokušaja podrivanja funkcionalnosti države.
Kao što se i vidi iz zvaničnih obrazloženja, sankcije su bile u vezi s konkretnim aktivnostima koje su institucije SAD-a ocijenile kao destabilizirajuće.
Dodik i saradnici su skinuti s liste sankcija u oktobru 2025..
U intervjuu je ponovio njegovo mišljenje da je Sud BiH “neustavan, inkvizitorski sud”, koji nije predviđen Ustavom Bosne i Hercegovine, te da ne postoji ustavni osnov za postojanje takve vrste suda na državnom nivou. Osim toga, navodi da su u taj sud “postavili Bošnjake, muslimane, da budu sudije. Muslimane koji su se borili protiv Srba u ratu i koji su donosili političke presude na osnovu svojih političkih predrasuda”.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je još 2001. godine utvrdio da Zakon o Sudu BiH nije suprotan Ustavu BiH.
U toj odluci, čije dijelove je Detektor ranije objavljivao, stoji da “u tim okolnostima Bosna i Hercegovina, funkcionišući kao demokratska država, ovlaštena je da u oblastima iz njene nadležnosti, osim Ustavom izričito predviđenih, uspostavi i druge mehanizme i dodatne institucije koje su joj potrebne za izvršenje njenih nadležnosti, uključujući i uspostavljanje suda za jačanje pravne zaštite njenih građana i osiguranje poštovanja principa Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Iako nije zadatak Ustavnog suda da izražava mišljenje o tome da li neki zakon treba biti donesen, Sud ipak zapaža da se, uspostavljanjem Suda Bosne i Hercegovine, može očekivati veći doprinos jačanju vladavine prava, što je jedan od temeljnih principa za funkcionisanje demokratske države”, stoji, između ostalog, u odluci.
Ova odluka donesena je uz izdvojena mišljenja četvero tadašnjih sudija Ustavnog suda BiH.
Sudije Suda BiH imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine prema procedurama propisanim zakonom. Prilikom imenovanja vodi se računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, kao i o drugim zakonskim kriterijima.
Nema dokaza da se sudije biraju na osnovu vjerske pripadnosti niti da Sud BiH funkcioniše kao institucija jednog naroda.
