Borba za investicije ili državnost: Amerikanci sve glasnije traže donošenje lex specialisa o državnoj imovini

Bechtel je odmah odbio ideju da radi Južnu plinsku konekciju, ali je vrlo zainteresiran da završi koridor 5c!

Da je tu, visoki predstavnik bi sugerirao oprez. Ali su ga Amerikanci otjerali. Ne zbog državne imovine!

Schmidt tražio fleksibilnost, HDZ hitno deblokiranje

Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt u proteklom je periodu više puta nagovijestio potrebu da se postojeća zabrana ublaži kako ne bi predstavljala prepreku ekonomskom razvoju zemlje:

"Postoji potreba da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata", istakao je Schmidt.

Sa sličnim zahtjevima nastupaju i predstavnici HDZ-a BiH, na čelu s Draganom Čovićem, koji otvoreno pozivaju na korekciju OHR-ovih odluka kako bi se omogućio ulazak kapitala i realizacija lokalnih projekata.

"Treba da izvršimo pritisak na osobu koja je nametnula ove izmjene da ga povuče, da se obezbijedi da naša privreda može normalno raditi i da se može investirati", izjavio je Čović na jednoj od sjednica Doma naroda PSBiH.

Lideri HDZ-a BiH ističu da lokalne zajednice i kantoni trpe direktnu štetu jer zbog zabrane ne mogu graditi bolnice, industrijske zone i energetsku mrežu, pri čemu za projekte poput Južne plinske interkonekcije insistiraju na uspostavljanju novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru.

Crvene linije probosanskih stranaka i odbijanje iz Rs-a

Iz stranke Narod i Pravda i koalicije Trojka jasno poručuju da pregovora o vlasništvu nad imovinom nema te da svaka odluka mora ići kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.

"Osnovni princip i crvena linija ispod koje se ne smije ići jeste da je država Bosna i Hercegovina jedini titular. Jedino Parlamentarna skupština BiH može donijeti Zakon o upravljanju ili korištenju", navode iz ove grupacije.

S druge strane, zvaničnici iz entiteta Rs i dalje odbacuju mogućnost da država BiH bude uknjižena kao vlasnik imovine na teritoriji tog entiteta, insistirajući na stavu da imovina po Dejtonskom sporazumu pripada entitetima. Bilo koji model – uključujući i najavljivani Lex Specialis – u kojem bi se država BiH uknjižila kao vlasnik (makar entitetima dala pravo korištenja), u Banjoj Luci se doživljava kao "prenos nadležnosti" i tiho razvlašćivanje entiteta, te se stoga unaprijed odbacuje.