Period do kraja ove i tokom naredne godine mogao bi predstavljati jedno od najvažnijih političkih razdoblja za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. U tom periodu izdvajaju se dva procesa koja bi mogla značajno utjecati na budući politički pravac, institucionalnu stabilnost i sposobnost bošnjačkog političkog faktora da odgovori na izazove koji se mogu pojaviti.
Prvi je izbor novog reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Iako ova funkcija formalno nije politička, reisu-l-ulema ima snažan moralni, društveni i nacionalni autoritet među Bošnjacima. Zbog toga izbor osobe koja će obavljati ovu dužnost može imati dalekosežne posljedice u vremenu političkih i sigurnosnih izazova.
Pred Bošnjacima će biti izbor između kandidata koji će biti spreman samostalno donositi odluke u skladu s interesima naroda i države i kandidata za kojeg bi postojala bojazan da bi mogao biti pod snažnim utjecajem međunarodnih političkih centara.
U slučaju ozbiljnih kriza, eventualnih pokušaja nametanja političkih rješenja ili slabljenja državnih institucija, pa čak i pokušaja secesije, od posebne važnosti bilo bi da na čelu Islamske zajednice bude ličnost koja će preuzeti aktivnu ulogu u okupljanju i ohrabrivanju naroda i patriotskih snaga, a ne ona koja bi ostala isključivo u okvirima institucionalnog i vjerskog djelovanja pod parolom „hodže u džamije“.
Drugi, možda još značajniji proces, jeste izbor novog predsjednika Stranke demokratske akcije. Prema važećim stranačkim pravilima, Bakiru Izetbegoviću ističe mandat i, prema postojećim odredbama, neće imati statutarnu mogućnost da se ponovo kandidira na narednom kongresu, koji bi trebao biti održan 2027. godine.
To znači da bi SDA trebala dobiti novog lidera, što bi predstavljalo jednu od najvećih promjena unutar stranke od njenog osnivanja.
Time se otvara pitanje budućeg političkog liderstva najutjecajnije bošnjačke političke stranke. I u ovom slučaju postoje procjene da bi različiti domaći i međunarodni politički akteri mogli nastojati utjecati na izbor budućeg predsjednika, podržavajući kandidata za kojeg smatraju da bi bio spremniji prihvatiti njihove političke prioritete i biti popustljiviji.
S druge strane, postoje i procjene da će konačna odluka prvenstveno zavisiti od delegata Kongresa SDA, odnosa snaga unutar stranke i rezultata na predstojećim izborima.
Dobar rezultat ili eventualna pobjeda Bakira Izetbegovića u utrci za člana Predsjedništva BiH mogli bi utjecati na dinamiku unutar SDA i otvoriti pitanje eventualnog prolongiranja izbora novog predsjednika, po modelu koji je već primjenjivan u drugim političkim strankama. Druga mogućnost bila bi da na čelo SDA bude izabrana osoba koja bi nastavila djelovati pod snažnim utjecajem dosadašnjeg stranačkog i političkog rukovodstva.
Bez obzira na različite procjene i stavove, činjenica je da će izbor reisu-l-uleme i izbor predsjednika SDA imati snažan utjecaj na političko raspoloženje među Bošnjacima i na oblikovanje budućih odgovora na izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
Vjerski autoritet i političko liderstvo predstavljaju dva ključna stuba oko kojih se tradicionalno okuplja značajan dio bošnjačkog društva. Zbog toga će karakter, stavovi i politički kapacitet ljudi koji budu izabrani imati dugoročne posljedice.
Upravo zbog toga, ovi izbori mogu se posmatrati kao svojevrsna prekretnica. Od toga kakve će osobe dobiti povjerenje da vode dvije najvažnije bošnjačke institucije u velikoj će mjeri zavisiti politički kapacitet Bošnjaka da odgovore na buduće izazove, zaštite svoje interese i doprinesu stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Izbor novog reisu-l-uleme i nasljednika Bakira Izetbegovića na čelu SDA bit će među najvažnijim političkim i društvenim procesima koji će u narednom periodu oblikovati odnose unutar bošnjačkog društva i odrediti odgovor na buduće izazove u Bosni i Hercegovini.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
