U ponedjeljak, 27. jula 2026. godine, gradski vijećnici Sarajeva neće odlučivati samo o Regulacionom planu „Kvadrant C – Marijin Dvor“. Pred njima će biti izbor između dvije potpuno različite vizije razvoja glavnog grada Bosne i Hercegovine.
S jedne strane, produžavanje agonije koja se ogleda u izuzetno zapuštenom prostoru u samom centru grada, bez jasne funkcije i bez razvoja, a, s druge strane, mogućnost da Sarajevo konačno napravi iskorak prema ozbiljnim međunarodnim investicijama i modernom urbanom i svakom drugom razvoju.
Ponekad je najbolji način za donošenje odluke postaviti jednostavno pitanje: šta je alternativa?
Ako Regulacioni plan ne bude usvojen, Kvadrant C neće preko noći postati ljepši, funkcionalniji niti korisniji građanima. Ostat će ono što je već godinama – prostor improvizovanih parkinga, dotrajalih objekata, zapuštenih površina i izgubljenih razvojnih prilika. Takvo stanje nije neutralno. Ono predstavlja nastavak višegodišnje stagnacije jednog od najvrijednijih gradskih prostora u Bosni i Hercegovini.
Ironično je da se upravo oko Kvadranta C vodila vjerovatno najduža i najdetaljnija urbanistička rasprava u Sarajevu. Gotovo deset godina analizirani su prijedlozi, održavane javne rasprave, rješavana imovinsko-pravna pitanja i uvažavane primjedbe stručnih institucija, asocijacija kao i Univerziteta u Sarajevu. Malo koji regulacioni plan prošao je toliko nivoa provjera prije nego što je stigao pred vijećnike.
Za to vrijeme Sarajevo se nije prestalo graditi. Naprotiv.
Ali uglavnom je gradilo stambene komplekse. Dok se svaki detalj Kvadranta C nalazio pod lupom javnosti, u drugim dijelovima grada nicali su objekti koji su dodatno učvrstili model razvoja zasnovan gotovo isključivo na stanogradnji. Poslovni sadržaji pod moćnim međunarodnim brendom, diplomatsko-konzularni objekti, muzeji, obrazovne institucije i sl., koji stvaraju novu ekonomsku, kulturnu, obrazovnu i svaku drugu razvojnu vrijednost, ostali su rijetkost.
Zbog toga rasprava o Kvadrantu C odavno više nije samo urbanističko pitanje. Ona je postala rasprava o tome kakav razvoj Sarajevo želi u narednim decenijama.
Plan predviđa izgradnju poslovnog kompleksa World Trade Center Sarajevo, Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije, Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, uz parkovsko-rekreativno uređenje kompletnog prostora. Posebnu pažnju privlači upravo WTC Sarajevo, investicija čija se vrijednost procjenjuje na oko 250 miliona konvertibilnih maraka. Osim samog objekta, riječ je o projektu koji bi Sarajevo uključio u mrežu World Trade Centera, međunarodno prepoznatljivog poslovnog sistema koji postoji u više od 100 država širom svijeta i u više od 300 ključnih ekonomskih, političkih, kulturnih i trgovinskih metropola.
