Bosna i Hercegovina bi, ipak, 15. i 16. decembra na samitu Evropskog vijeća mogla dobiti status kandidata za ulazak u Evropsku uniju.
Bez obzira na loš učinak u reformama u proteklih 365 dana, Evropska komisija odlučila je preporučiti kandidatski status i uputiti takav prijedlog Evropskom vijeću, vrhovnom organu Evropske unije u kojem sjede premijeri ili predsjednici 27 država članica ovog bloka.
Ko se sjeća, riječnik te preporuke gotovo je identičan onome koji je Evropska komisija delegirala ljetos u slučaju Ukrajine, ali i Moldavije.
Učinak obje ove države na njihovom putu k EU je neuporedivo lošiji nego li je to Bosne i Hercegovine.
Ipak, kao i u slučaju Ukrajine, Komisija je preporučila kandidatski status kao nagradu građanima, a ne političarima!
Evropska komisija ima još jedan "džoker u rukavu".
Po njenoj metrici Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija tokom proteklih godinu dana "najbolje" su napredovale prema EU ispunjavajući kriterije.
Tačnije, bili smo najmanje loši!
I Skoplje i Sarajevo u ukupnom skoru napredovali su za više nego mršavih JEDAN POEN.
Albanija i Crna Gora su se prema gore pomakle za POLA POENA.
Srbija je nazadovala, a Kosovo se bori da dobije priznanje pet država EU i konačno sa sebe skine jaram Šengenskog viznog režima.
Ima još jedna stvar koja pomaže Bosni i Hercegovini u dobijanju kandidatskog statusa.
Moldavija je zemlja kandidat za ulazak u EU. U okviru te države je i Transnjistrija ili Pridnjestrovlje - teritorija nad kojom zvanični Kišnjev nema ama baš nikakvu kontrolu. I teritorij na kojem su stacionirane Oružane snage Rusije. Pa ipak, Moldavija je kandidat.
Sada je vlast te države sve više uzdrmana subverzivnim akcijama Rusije.
Nakon što su namjerno izazvali ogromna poskupljenja cijena plina, a i Moldavija - kao i BiH - ovaj energent dobija samo od Rusije, Kremlj sada potpiruje nezadovoljstvo građana i nastoji oboriti prozapadnu vladu. Kako danas stvari stoje, u tome bi mogli lako uspjeti.
BiH je, ipak, u bitno boljoj situaciji u odnosu na Moldaviju ako ništa ono zato što ne graniči sa Rusijom.
Tako da, kada lideri 27 država članica EU polovinom narednog mjeseca sjednu za zajednički okrugli sto, pred njima će se naći izvještaj Evropske komisije o BiH, a i prije i poslije toga će raspravljati o situaciji u Evropi i sve većim problemima koje neprestano proizvodi Vladimir Putin.
Svaki član Evropskog vijeća dobro zna situaciju u BiH.
I svjestan je da ne može dati racionalan odgovor na pitanje zašto može Moldavija, a ne može BiH?!
Uz to, u toku je sve intenzivnije lobiranje.
Vode ga, za divno čudo, funkcioneri vlasti Bosne i Hercegovine.
Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković obišla je već niz destinacija - od Francuske, preko Njemačke i Holandije, do Španije.
Premijer Slovenije Robert Golob intenzivno radi na dobijanju "zelenog svjetla" za BiH.
I on je posjetio brojne evropske lidere.
Posebno je agilan u okviru liberalne grupacije, kojoj pripada i njegov Pokret Sloboda, stranka koja je kičma vlasti Slovenije. Pomaže mu i Tanja Fajon, iz Socijaldemokrata Slovenije. Ona je ministrica vanjskih poslova te države i koristi i tu poziciju da socijaldemokratskim kolegama u Evropi "pojača slučaj BiH" pred Evropskim vijećem.
Koordinirano djeluju i poslanici Evropskog parlamenta iz liberalnog i socijaldemokratskog bloma. Pomažu im i mnogi poslanici i funkcioneri Evropske narodne stranke (EPP). Te tri poslaničke grupacije najjače su u Evropskom parlamentu.
Istina, ovo tijelo nema (neku bitnu) ulogu u odlučivanju o proširenja. No, ima jak lobistički utjecaj.
Angažirana je i sve jača bh. dijaspora koja kontaktira političare iz svojih država koji se pitaju ili bi mogli utjecati na konačnu odluku. Šalju im pisma, objašnjavaju važnost iskoraka BiH na evropskom putu, daju dodatnu argumentaciju...
Izuzetno je agilan i Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU za našu zemlju.
Koristi svaku priliku da razgovara s evropskim zvaničnicima i pomogne im u argumentaciji pozitivne odluke.
I njegova domovina - Austrija - uključena je u lobiranje.
Holandija, kako su objavili i njeni zvaničnici, nije sklona da iskaže to historijsko "da" za kandidatski status Bosne i Hercegovine.
No, nije spremna biti jedina koja će biti "protiv".
