Milorad Dodik već mjesecima je u fokusu domaće i svjetske javnosti zbog
ukradene skupocjene ikone, koju je poklonio Sergeju Lavrovu, ruskom ministru
vanjskih poslova.
Ukrajinski ambasador za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku Vasilj Kirilič boravio je u Sarajevu gdje je u Ministarstvo vanjskih poslova razgovarao sa šeficom bh. diplomatije Biserom Turković, a jedna od ključnih tema je afera "Ikona", da bi nakon toga se sastao i sa glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH Gordanom Tadić.
Više od 300 godina stara i pozlaćena ikona za koju Ukrajina duže od
mjesec tvrdi da je njihovo kulturno blago, a koju je predsjedavajući Predsjedništva
BiH Milorad Dodik poklonio Lavrovu 14. decembra prošle godine u sjedištu Vlade
RS-a, tema je koja neumoljivo upućuje na to da je Dodik počinio niz ozbiljnih
krivičnih djela i kršenja međunarodnih konvencija, zbog kojih mora biti kažnjen.
Analiza portala politicki.ba pokazuje to, da je, konkretno počevši od UNIDROIT-ove
konvencije o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima države
ugovorenice ove konvencije, Dodik odmah po saznanju morao vratiti otuđenu
ikonu.
„To je jasno. Krijumčarenje ikone je očito jer se bez validine
dokumentacije i potrebnih odobrenja za uvoz i izvoz našla na teritoriju BiH“,
kazao je za naš portal Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja
umjetnina u BiH.
Inače, države ugovorenice UNIDROIT-ove konvencije o harmonizaciji prava, u
Rimu na poziv Vlade Italijanske Republike od 7. do 24. juna 1995. na
diplomatskoj konferenciji su usvojile Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o međunarodnom
povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara, što nije
ispoštovano u slučaju Dodikove afere.
„Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela
druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorije
države koja potražuje dobro nezakonito izvezeno“, kazao je Jusufović, a o čemu
govori i pomenuta Konvencija.
Konvencija iz 1974.
Prateći međunarodne propise osvrnuli smo se i na parišku Konvenciju o zaštiti svjetske i kulturne baštine iz 1972. godine, u kojoj stoji da se zahtevi za zapljenu i povrat upućuju državi u kojoj se nalazi ukradena umjetnina, što je Ukrajina i tražila od BiH.










