Neće biti nikakvih kompromisa kada je u pitanju državna imovina, izjavio je u intervjuu za IIN Preporod dr. Denis Zvizdić, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine i član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
PREPOROD: Poštovani dr. Zvizdiću, Evropska unija nije dala zeleno svjetlo o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajina i Moldavija su prošle, a naša zemlja je ostavljena do marta 2024. godine. Imajući u vidu političko stanje u vladajućim strukturama na svim nivoima BiH, kako tumačite ovaj potez EU i kakve su šanse naše zemlje da do marta ispuni očekivanja?
Dr. Zvizdić: Činjenica da je Bosna i Hercegovina, za razliku od Ukrajine i Moldavije, dobila uvjetno otvaranje pregovora, ne smije biti razlog za bilo kakav euroskepticizam, pad u letargiju, teorije zavjere kojima smo, nažalost, postali skloni ili za neargumentovano poređenje s drugima bez samokritike i s pozicije nekoga kome se stalno čini nepravda.
Naprotiv, mogućnost da na bazi kredibilnog i mjerljivog napretka otvorimo pregovore s EU u martu 2024. znači da moramo odbaciti sve zablude o mogućem povlaštenom statusu i biti spremni na odricanja koja će voditi ka napretku i prosperitetu uz imperativno očuvanje najvažnijih državnih interesa. Preduvjet progresa je pozitivna politička volja i iskrena, a ne deklarativna opredijeljenost za strukturne reforme i preuzimanje pravne stečevine EU. To, naravno, neće biti moguće, ili će biti teško ostvarivo, sve dok kočničari napretka ne prestanu s neproduktivnim i opasnim nacionalističkim i šovinističkim igrokazima i dok mi kao društvo ne odbacimo opsesivnu i lažnu mitomaniju, radikalnu nacionalističku retoriku i agresivno antibosanstvo i ne kažemo jasno "Ne!" takvim retrogradnim procesima i nevjerodostojnim političkim liderima kojima je historijski revizionizam, glorifikacija ratnih zločina i zločinaca i permanentni međunacionalni sukob postao njihov modus vivendi.
Još uvijek sam optimista da možemo uspješno i u predviđenom roku završiti ovaj obiman i težak domaći zadatak, uprkos izuzetno složenom ustavno-političkom sistemu koji je jedan od najkompleksnijih u Evropi, deklarativnom i lažnom europejstvu dijela političkih lidera iz bh. entiteta RS, još uvijek prisutnom otporu prema demokratiji i vladavini prava i uprkos možda i najtežoj prepreci, ustaljenoj matrici nacionalističkog i partokratskog ponašanja koja je već godinama dominantna u političkom životu BiH.
PREPOROD: Među glavnim političkim pitanjima oko kojih postoje stalne blokade iz RS-a, ali i najjača sporenja među strankama koje čine vladajuću većinu su državna imovina i NATO integracije. To su, naime, ključne odrednice vanjske politike prema usvojenoj Platformi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dakle EU i NATO integracije. Da li će se po ovim pitanjima praviti kompromisi?
Dr. Zvizdić: Članstvo u EU i NATO savezu jesu i ostaju najvažniji vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine, jer su to sinonimi za dugoročnu stabilnost, vladavinu prava i ekonomski rast i razvoj. Svjesni smo izazova i opstrukcija kojima na tom putu svakodnevno svjedočimo i koje dolaze od unutrašnjih i vanjskih promotora i nosilaca antibosanskih i antiintegracijskih politika, ali strateška važnost članstva BiH u EU i NATO je kategorički imperativ koji će ove vanjskopolitičke ciljeve držati u permanentnom fokusu državnih institucija i probosanskih snaga sve do njihove potpune realizacije.
Važno je da razumijemo da ovi integracijski procesi predstavljaju najbolju garanciju i zaštitu od bilo kakvih budućih agresivnih ataka na teritorijalni integritet, državni suverenitet, političku neovisnost i međunarodnopravni subjektivitet BiH s jedne, i mogućnost društvene reintegracije i ukupnog napretka u skladu sa savremenim razvojnim, tehnološkim i ekonomskim trendovima s druge strane. I tu ne smije biti bilo kakvog kolebanja, ne smijemo biti zavarani percepcijama koje nisu realne niti razmišljati o nekim drugim, u suštini fiktivnim i neostvarivim alternativama.
PREPOROD: Koji je Vaš politički stav po ovom pitanju?
Dr. Zvizdić: Bosna i Hercegovina je u geografskom, historijskom i kulturološkom smislu organski dio Evrope i uspostavljanjem novog svjetskog poretka čije obrise već sada možemo naslutiti, treba ostati pozicionirana u sferi zapadnog utjecaja ne gubeći kapacitet dobrih i prijateljskih odnosa s brojnim zemljama istoka.
Što se tiče državne imovine, Sporazum o sukcesiji imovine SFRJ kao i brojne odluke Ustavnog suda BiH potpuno jasno i nedvosmisleno konstatuju da je država Bosna i Hercegovina vlasnik cjelokupne državne imovine i da je Parlamentarna skupština BiH jedina institucija koja ima nadležnost da donese zakon o državnoj imovini kojim može biti propisano da se imovina koju neće koristiti državne institucije može dodijeliti na korištenje nižim nivoima vlasti. Treba imati u vidu da u državnu imovinu ulazi i tzv. restituciona masa, tako da je Ustavni sud BiH zauzeo stajalište da je potrebno riješiti i pitanje restitucije odnosno denacionalizacije što je i jedna od obaveza BiH na putu prema članstvu u EU.
