Nezir Pivić: ZDK je motor razvoja F BiH. Od Trojke nismo dobili ni pfening!

ZDK je industrijski najrazvijeniji kanton u Federaciji BiH. Je li to već prošlost? Kako sada stvari stoje, propala je i Željezara. Gdje je izlaz?

PIVIĆ: Dobri ekonomski parametri ne mogu se poremetiti preko noći, a istina je da kantonalni nivo i nema neke velike porezne prihode od Željezare, ali je sigurno da će posljedice osjetiti svi nivoi vlasti jer je ugrožena industrijska osnova našeg entiteta i države BiH.

Željezara je državi godišnje plaćala oko 32 miliona KM PDV-a, za plate i doprinose je izdvajala 68 miliona KM, željeznice FBiH i Rs prošle godine su od transporta za Željezaru uprihodovale oko 30 miliona KM, a ukupna cirkulacija novca između Željezare i njenih dobavljača i kupaca iznosila je 1,5 milijardi KM. Ta kompanija u BDP-u BiH učestvovala je sa čak 2,5 posto. U fabrici je bilo direktno zaposleno skoro 2.000 radnika, a u lancu proizvodnje i plasmana je bilo gotovo 12.000 radnih mjesta. Posljedice ćemo, dakle, osjetiti u čitavoj državi. Ko je odgovoran? Od samog početka smo ukazivali na presudnu ulogu Vlade FBiH, kao manjinskog suvlasnika, koji je imao pravo preče kupnje. I zato najveću odgovornost ima Vlada FBiH na čelu s Nikšićem i ministar Lakić. On nisu dorasli ovakvom problemu nego sve nas zavlače do izbora, plasirajući nerealna i neprovodiva rješenja i toga su i radnici i javnost napokon svjesni.

Volio bih da nisam bio u pravu kada sam nedavno u jednom intervjuu izrazio bojazan zbog toga što Vlada FBiH ima nadležnost nad Željezarom, jer imamo jako loše iskustvo sa Krivajom Zavidovići.

Upravo je Nermin Nikšić kao premijer FBiH 2014. godine potpisao ugovor o prodaji Krivaje domaćoj ortačkoj grupi. Ta prodaja je najavljivana kao spas, međutim proizvodnja je ubrzo prekinuta, radnici su završili na ulici, a imovina je pripala ortačkoj grupi. Bojim se da se prošlost, nažalost, ponavlja.

Izlaz, po svemu sudeći, nije u saradnji s Federalnom vladom. Zašto? Je li ZDK pastorče Nikšićeve vlade i ako jeste, zašto. Ako nije, zašto?

PIVIĆ: Činjenica je da Nermin Nikšić za četiri godine nikad nije posjetio institucije Zeničko-dobojskog kantona, a koliko znam ni bilo koji drugi kanton u kojem vlast predvodi SDA. To najbolje ilustruje odnos prema našem kantonu. Možda jesmo pastorče u njihovim očima, ali smo im pokazali da možemo dobro raditi i funkcionisati bez njihove podrške. Prošle godine su raspodijelili 200 miliona KM za ceste, a da niti jednu marku nisu dali Zeničko-dobojskom kantonu. I projektima iz Plana rasta su favorizovali sredine u kojima vladaju Trojka, HDZ i SNSD, kao da naš kanton i ne postoji. Iskreno vjerujem da će građani toga biti svjesni i kazniti ih na oktobarskim izborima.

Trojka je izdala i evropski put BiH

Dok se BiH zadužuje pod sve nepovoljnijim uslovima, propadaju stotine miliona eura grantova. Jedan od eklatantnih primjera je Plan rasta. Bili ste u žestokom     sukobu s vlastima Trojke i oko toga. Kako se cijela ta situacija razriješila?

PIVIĆ: Vrijeme je pokazalo da je sve bila šarada i pokušaj prebacivanja odgovornosti na kantone u kojima vlade predvodi SDA. Smatram da taj mehanizam uopće nije trebao uključivati kantone i da se sve moglo raditi i bez nas. Ali, to ne bi odgovaralo HDZ-u koji želi imati instrument blokade preko kantona u kojima ima vlast. Plan rasta je na kraju usvojen, ali sada ne mogu da svaljuju krivicu na bilo koga jer napredak zavisi od implementacije konkretnih mjera, što je njihov posao. EU traži od vlasti Trojke da poduzmu konkretne korake. Učinka nema a bojim se da ga neće ni biti dok imamo postojeću koaliciju u državnoj vlasti.

Koji su najveći infrastrukturni projekti koje Vlada planira realizovati do kraja mandata i kada građani mogu očekivati konkretne rezultate? Imate li u tome pomoć     iz Sarajeva? Ako da - koliko? Ako ne, zašto?

PIVIĆ: Spomenuo sam kompleks nove Kantonalne bolnice i to je projekat koji će napraviti najveći iskorak u zdravstvu našeg kantona nakon rata. On će spasiti čitav javni zdravstveni sektor, posebno bolnicu, jer u ovakvom stanju javno zdravstvo ne može parirati sve razvijenijem privatnom sektoru. Imamo i čitav niz projekata u oblasti putne infrastrukture, posebno na području Zenice, gdje smo obnovili ili je u planu obnova svih značajnih regionalnih putnih pravaca prema susjednim gradovima.

Napravili smo značajan iskorak u oblasti sigurnosti, gdje smo za tri godine za opremanje policije izdvojili 30 miliona KM. Nabavili smo novo naoružanje, uniforme, borbena oklopna vozila i višenamjenski helikopter vrijedan 8,2 miliona KM, koji je na raspolaganju policiji i civilnoj zaštiti. Helikopter je već pokazao pravu efikasnost kod gašenja požara, a dostupan je i za medicinske evakuacije i druge hitne transporte.

Radimo i na razvoju turizma. Turistička zajednica je u punom pogonu, podstičemo izgradnju turističke infrastrukture u svim mjestima i imamo vidljive rezultate. Broj noćenja stranih turista u 2025. godini porastao je 48,5%, što pokazuje da turizam napreduje i da aktivnosti Vlade i Turističke zajednice daju rezultate. Sve ove projekte i iskorake smo realizovali vlastitim snagama i sredstvima, bez, kako kažete, pomoći iz Sarajeva.

Šta Vlada konkretno poduzima kako bi se smanjile liste čekanja i poboljšali uslovi za pacijente?

PIVIĆ: Ove godine smo se u najvećoj mjeri posvetili zdravstvu, pa i rješavanju problema listi čekanja. Osigurali smo preko 8 miliona KM za digitalizaciju zdravstvenog sektora, ulažemo u nabavku najsavremenije opreme u Kantonalnoj bolnici, a izdvojili smo i značajna sredstva za smanjenje listi čekanja za deficitarne zdravstvene usluge. Dijagnostičke preglede, kao što su ultrazvučni pregled srca (ehokardiografija), kolor dopler krvnih sudova, ultrazvučni pregled vrata i periferije, ultrazvučni pregled dojki s aksilama, CT nativni LSCT i CT s kontrastom, na koje naši osiguranici u Kantonalnoj bolnici čekaju preko tri mjeseca, sada mogu obaviti u određenim privatnim zdravstvenim ustanovama na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja. Cijenimo da ćemo liste čekanja značajno reducirati, a ako je moguće i potpuno ukinuti. Također smo ukinuli plaćanje PET-CT dijagnostike, koje su pacijenti do sada morali platiti a potom ostvariti pravo na refundaciju. To je još jedan konkretan naš iskorak u oblasti zdravstva.

Povećanja plata

Koliko Vlada ulaže u obrazovanje i da li će u narednom periodu biti prostora za dodatna povećanja plata prosvjetnim radnicima?

PIVIĆ: Posvećeni smo stvaranju što boljih uslova u školama, tako da smo u protekle tri godine u školsku infrastrukturu uložili preko 10 miliona KM. Brinemo o 100 osnovnih i srednjih škola u našem kantonu, sa preko 140 školskih objekata i izdvajanja za prosvjetu su ogromna. Ponosan sam što smo drugu godinu zaredom uspjeli osigurati sredstva za nabavku besplatnih udžbenika za sve osnovce i tako pomogli porodicama djece školskog uzrasta. Tu je i Univerzitet u Zenici kojem godišnje doznačimo oko 20 miliona KM. Nažalost, aktuelni menadžment Univerziteta ne pokazuje dovoljnu finansijsku odgovornost, zbog čega ustanova gubi kredibilitet i studente, uprkos našim nastojanjima da pružimo maksimalnu finansijsku i materijalnu podršku, a studijske programe učinimo privlačnim i uskladimo s potrebama tržišta rada. Naš je cilj da vratimo UNZE na krila stare slave, jer su naši studenti ranijih godina u Zenicu sa svjetskih takmičenja donosili najveća priznanja, pokazujući da na našim fakultetima stiču kvalitetna znanja i kompetencije.

Naravno, ulaganja u obrazovanje pratilo je i poboljšanje materijalnog položaja prosvjetnih radnika u našem kantonu koji su sada među najplaćenijim u državi. Plaće prosvjetnih radnika su u protekle tri godine povećane i do 60 posto, što je značajno povećanje. Kao što sam već rekao, od 1. jula 2026. plaće svih zaposlenih na budžetu – prosvjetarima, zaposlenim u ustanovama kulture u našem kantonu, biće povećane za 10 posto, kao i službenicima policije te državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu i javnoj upravi. Ovo pokazuje da je uz domaćinski odnos prema budžetu, moguće ostati stabilan i napraviti značajne iskorake.

ZDK ima veliki industrijski potencijal, ali i ozbiljne ekološke probleme. Kako uskladiti razvoj privrede sa zaštitom okoliša? Kako ocjenjujete rad javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač ili vlasnik Kanton? Hoće li biti smjena odgovornih direktora zbog lošeg poslovanja?

PIVIĆ: Industrijski razvoj u pravilu prate i ekološki izazovi, a posebno u sredinama koje su u bivšoj državi bile nosioci teške industrije, kao što je naš kanton sa željezarom, rudnicima, termoelektranom, fabrikama celuloze, kože, cementa... Nakon rata ove kompanije su u najvećem broju prošle tranziciju vlasništva, ali i značajno promijenile odnos prema okolišu. Naravno, to još uvijek nije dovoljno, jer okoliš trpi, a dodatni izazov koji smo prepoznali jesu saobraćaj i kućna ložišta.

Kada je riječ o kućnim ložištima, tu smo napravili značajan iskorak i ove godine prvi u Federaciji BiH realizujemo program zamjene kotlova na ugalj toplotnim pumpama i kotlovima na pelet. Građanima su kroz ovaj projekt dostupna značajna bespovratna sredstva za zamjenu sistema grijanja, prateće instalacije i izradu projektne dokumentacije Program je vrijedan 8 miliona eura i finansiramo ga iz kredita Svjetske banke. Interes građana je ogroman i vjerujem da ćemo nakon ovog pionirskog projekta imati značajno poboljšanje kvaliteta zraka posebno u većim urbanim sredinama, gdje to i jeste najveći problem.

Što se tiče javnih preduzeća i ustanova, imamo dva javna preduzeća - Šumsko-privredno društvo, koje gazduje šumama, te JP Televizija Zeničko-dobojskog kantona, koje je u fazi razvoja. Javne ustanove posluju pretežno u oblasti zdravstva i kroz raspoložive mehanizme osnivača nastojimo da što bolje funkcionišu i pružaju najkvalitetniju uslugu našim građanima. Ove godine je zaživjela i JU za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, što je također važan iskorak u pravcu očuvanja zaštićenih prirodnih područja u našem kantonu.

Koji su problemi

Koje obećanje iz programa Vlade smatrate najvažnijim, a koje do sada nije realizovano?

PIVIĆ: Vjerovao sam da smo svi naučili lekciju iz epidemiju koronavirusa da moramo jačati sektor zdravstva i da naše javno zdravstvo mora uvijek biti spremno odgovoriti na veće izazove. Tu ne bi smjelo biti politizacije i blokada zbog kojih najviše trpe naši građani. Nažalost, projekt nove Kantonalne bolnice ima svog kočničara i zbog toga realizacija ne ide prema planu. Kredit EBRD-a od 20 miliona eura koji već otplaćujemo, sada nije ni blizu dovoljan za završetak kompleksa. Zbog tih blokada smo izgubili partnera za izgradnju interventne kardiologije i platili odštetu, a naši pacijenti se još uvijek liječe u Sarajevu ili Tuzli. Zbog tih blokada usporena je i izgradnja nove zgrade Odjela onkologije. Ove blokade imaju svoje ime i prezime i zovu se Fuad Kasumović. Žao mi je što se vijećnici u Gradskom vijeću Zenica svrstavaju na stranu kočničara i blokiraju projekat od kojeg će Zenica imati najveću korist. Među njima su i vijećnici Trojke, a apsurdno je, a i politički neprincipijelno, da su njihove kolege u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona nedavno podržali ponudu kantonalnog parlamenta da Vlada otkupi zemljište i imovinu Kantonalne bolnice. Kantonalni zastupnici podržali, a gradski vijećnici glasali protiv!? Zenica je najmnogoljudniji grad u Zeničko-dobojskom kantonu, a Zeničani su u najvećem broju zaposleni u našoj bolnici. To bi trebao biti dodatni razlog da ne koče projekat, a oni čine sve da ga uspore. Ipak, kao što sam već rekao, uspjeli smo da djelimično prevaziđemo te blokade i započnemo realizaciju projekta, fazu po fazu, ali je sve moglo ići puno brže. 

Kada biste danas morali građanima ZDK navesti tri konkretna rezultata po kojima će pamtiti ovu Vladu, šta biste izdvojili?

PIVIĆ: Teško je izdvojiti samo tri konkretna rezultata, jer smo naporno radili u svim resorima. Sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, o čemu sam već govorio. Dodao bih i materijalni položaj zaposlenih, privreda, poljoprivreda, ekologija, boračka i socijalna zaštita... Vlada je prošle godine realizovala 98 posto zacrtanih programskih ciljeva i to sa 85 posto planiranih sredstava, što govori o domaćinskom odnosu i kvalitetnom planiranju. Dobre trendove imamo i ove godine. U svim ovim oblastima smo napravili veće iskorake nego sve prethodne vlade i sačuvali finansijsku i političku stabilnost kantona.