Razgovarala: Tamara Nikčević
Ni dan uoči konstitutivne sjednice Skupštine Kosova još nije jasno hoće li stranka tehničkog premijera Albina Kurtija - Pokret Samoopredjeljenje - uspjeti da postigne dogovor sa Demokratskim savezom Kosova (DSK) o formiranju novih kosovskih institucija. To nije bilo jasno ni nakon tročasovnog sastanka predsjednika Pokreta Samoopredeljenje Albina Kurtija i lidera Demokratskog saveza Kosova (DSK) Lumira Abdixhikua, koji su susret ocijenili kao konstruktivan i ostavili mogućnost za nastavak dijaloga. Prethodno je Kurti uputio poziv za sastanak i ostalim strankama opozicije - Demokratskoj partiji Kosova (DPK) i Alijansi za budućnost Kosova (AAK).
Politički analitičar Albinot Maloku za Politicki.ba podsjeća da se Republika Kosovo od 9. februara 2025. godine nalazi u političkom zastoju, te da su posljedice takvog stanja višestuke.
"Glavni razlog ove stagnacije prvenstveno leži u političkom pristupu lidera prvoplasiranog političkog subjekta Albina Kurtija, koji ni u jednom trenutku nije uspio da prepozna ključni princip ustavnog i političkog poretka Republike Kosovo, a to su kompromis i dogovor", kaže Maloku.
Prema njegovim riječima, Pokret Samoopredeljenje, kao najdominantniji politički faktor u Skupštini Kosova, u svom političkom diskursu gotovo isključivo koristi instrument broja glasova, odnosno broja zastupnika koje ima u parlamentu, što, tvrdi, nije dovoljno za oblikovanje političkog i institucionalnog poretka u zemlji.
Odmah nakon vanrednih izbora održanih 7. juna ove godine, predsjednik prvoplasiranog Pokreta za Samoopredjeljenje uputio je poziv liderima ostalih političkih stranaka kako bi razmotrili mogućnosti pronalaženja rješenja za formiranje institucija države. Iako Kurti ima mogućnost da formira Vladu i konstituiše Skupštinu, glavni problem ostaje izbor predsjednika Republike Kosovo, za koji je potreban veći broj glasova.
"Demokratska partija Kosova, iako je do sada bila konstruktivan faktor u granicama svojih mogućnosti, ovoga puta je odlučila da ostane u opoziciji. S druge strane, Alijansa, za razliku od ostalih političkih stranaka, nije pokazala spremnost ni za sastanke ni za saradnju, već je od Pokreta Samoopredjeljenje zatražila određene političke garancije", kaže Maloku.
Kakve garancije?
MALOKU: One koje se odnose na stratešku orijentaciju države, nudeći zauzvrat Pokretu Samoopredjeljenje mogućnost podrške pri izboru šefa države.
Sa druge strane, zbog unutrašnjih prilika i rukovodstva stranke, Demokratski savez Kosova prolazi kroz političku traumu, obilježenu održavanjem više stranačkih skupština na kojima se odmjerava politička snaga njenog predsjednika. Predsjednik stranke Lumir
Abdixhiku, zajedno s manjom grupom zastupnika, pokazao je spremnost za saradnju sa Pokretom Samoopredeljenje, ali značajan broj zastupnika unutar stranke i dalje se protivi bilo kakvoj saradnji s prvoplasiranom partijom. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, kao i broj zastupnika koji bi se eventualno mogao osigurati, sumnjam da će ovi sastanci rezultirati uspjehom.
Hoćete da kažete da predsjednik Demokratskog saveza Kosova nema podršku stranke da uđe u novu Vladu Kosova?
MALOKU: Demokratski savez Kosova nije jedinstven kada je riječ o saradnji s Pokretom Samoopredeljenje. Ipak, čini se da nastojanje Lumira Abdixhikua da zadrži poziciju predsjednika stranke, čak i po cijenu očuvanja unutrašnjih podjela, nije naišlo na razumijevanje kod lidera Pokreta Samoopredeljenje, koji ih nije tretirao kao ravnopravnog partnera, već kao političkog podizvođača. Iz samog sastanka moglo se zaključiti da Kurtijeva ambicija nije usmjerena ka saradnji, niti ka podjeli privilegija i odgovornosti.
Ali šta je uticalo na to da DSK, koji je dugo odbijao saradnju sa Samoopredjeljenjem, sada promijeni stav?
MALOKU: Demokratski savez Kosova, kao jedna od najstarijih političkih stranaka u zemlji, imao je zanimljivu putanju svog političkog razvoja. Ipak, objašnjenje svakog dosadašnjeg predsjednika ove stranke bilo je da DSK (LDK) slijedi političku misao svog prvog predsjednika Ibrahima Rugove. Međutim, današnji DSK više nije isti: pod vodstvom Lumira Abdixhikua prolazi kroz političke traume, a razlog je činjenica da je na čelu stranke predsjednik koji nije izrastao iz stranačke baze, već je na tu poziciju došao zahvaljujući interesnim grupama i političkim kalkulacijama koje se nisu odvijale onako kako je bilo planirano. Riječ je o lideru koji ne predstavlja prirodni karakter stranke i koji ne zna održati stranku u okvirima demokratskih načela. Političke kalkulacije pokušavaju se predstaviti kao izraz razvijene demokratije, kakvu navodno samo ova stranka posjeduje. U stvarnosti, kada lider prolazi kroz dva procesa izglasavanja povjerenja i iz njih izlazi sa Pirovom pobjedom...
Zašto to nazivate Pirovom pobjedom?
MALOKU: Ako DSK na izborima i dalje ostaje treća politička snaga u zemlji, ne uspijevajući da osvoji ni 20 procenata glasova na državnom nivou, onda objašnjenje nije da je riječ o razvijenoj demokratiji, već o predsjedniku koji predstavlja lobije, a ne samu stranku, njene članove i pristalice koji je iskreno podržavaju. DSK je imao iskustvo zajedničkog upravljanja sa Pokretom Samoopredeljnje, a ako uporedimo saradnju DSK sa drugim političkim strankama na Kosovu, najlošije je prošao upravo u partnerstvu s Pokretom Samoopredeljnje.
Izuzetak je sadašnji predsjednik Lumir Abdixhiku, koji je ocijenjen kao dobar ministar u prvoj Vladi Kurtija.
Danas DSK kao cjelina nema jasan stav da želi partnerstvo s Pokretom Samoopredeljnje. Ovdje je rječ isključivo o volji njegovog predsjednika i njegove grupe, koji žele da dođu na vlast kroz partnerstvo s Pokretom, uz Vjosu Osmani-Sadriu, koja se pridružila Lumiru Abdixhikuu kako bi ostvarila svoju nadu da ostane na vlasti, po mogućnosti kao predsjednica države.
Koliko je ta nada realna?
