Zašto Srbi podržavaju Trumpa?

"Trump uživa podršku i nekih ekstremnih nacionalistički orijentiranih grupa koje vjeruju da će on podržati "hrišćansku" Srbiju prije nego Albance, ‘muslimane na Kosovu’”, navodi Srđan Majstorović.

Većina građana Srbije nema informacija o tome šta su teme američkih izbora, pa ni o načinu izbora predsjednika Sjedinjenih Amerilkih Država.

Oni na ove, kao i prethodne izbore, gledaju uglavnom kroz prizmu rješavanja kosovskog pitanja.

Bombardiranje Srbije 1999.

Činjenica je da se kandidati Demokratske stranke, posebno na prethodnim izborima kada je Hillary Clinton bila u utrci za predsjednicu SAD ispred ove partije, automatski povezuju s bombardiranjem NATO Srbije 1999. godine kada je predsjednik SAD bio Bill Clinton, smatra

Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP).

On je ispred ove srbijanske nevladine organizacije analizirao ponašanje Srba pred predstojeće američke predsjedničke izbore.

Osvrnuo se i na moguće posljedice promjene na čelu sad i po druge države našeg regiona, ali i Evropsku uniju.

Majstorović ističe da je pitanje Kosova veoma osjetljivo za većinu građana Srbije i u bliskoj vezi sa nacionalnim identitetom. “Percepcija Demokratske stranke i američkog establišmenta koji je sad personificiran u Joeu Bidenu je da je on neko ko nije naklonjen Srbiji i njenim interesima.

“Iz tog razloga njihova podrška, ili možda je bolje reći simpatije, idu onom kandidatu za kojeg procijene da će se zalagati za rješenje kosovskog pitanja koje će na neki način uvažiti i stavove Srbije.

U ovom trenutku većina građana smatra da je to Donald Trump”, navodi on u svojoj analizi.

Pojašnjava i da je predsjednik Trump predstavio nedavno potpisani Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji između Beograda i Prištine kao veliki međunarodni uspjeh i lični doprinos pomirenju srpske i albanske zajednice.

Sporazum u Vašingtonu

“U nedostatku konkretnog napretka u suštinskoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine pod okriljem i uz posredovanje EU, ovaj sporazum je srpskoj javnosti predstavljen kao korak u pravcu privlačenja američkih investicija za izgradnju kapitalnih projekata povezivanja Srbije i Kosova, što također ima utjecaja na sliku SAD u Srbiji i kreiranje stavova javnosti u vezi sa predstojećim izborima u SAD, odnosno podršku dijela javnosti reizboru Trumpa.

S druge strane, u Srbiji vlada popularna percepcija Trumpa kao "branioca srpskog interesa", nekoga ko je "protiv američkog establišmenta" oličenog u prethodnoj administraciji koja je meta domaćih populista i nacionalista, i nekoga ko ima blagonaklon odnos prema ruskom predsjedniku, što je takođe razlog simpatijama određenog dijela građana Srbije.

Pored toga, postoji jedna naivna pretpostavka ili očekivanje da će Trump pružiti podršku srpskim interesima u pregovorima između Beograda i Prištine prije nego Biden.

Nažalost, Trump uživa podršku i nekih ekstremnih nacionalistički orijentiranih grupa koje vjeruju da će on podržati "hrišćansku" Srbiju prije nego Albance, ‘muslimane na Kosovu’”, navodi on.

Majstorović kaže i da usprkos brojnim stereotipima i uglavnom pogrešnim očekivanjima, za građane Srbije će biti važno da budući predsjednik SAD bude spreman na saradnju s Evropskom unijom, kao glavnim posrednikom u dijalogu u cilju postizanja istinske, suštinske normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, da je to neko ko će podržati evropsku i evroatlantsku integraciju zemalja u regionu, kao i da prepozna strateški interes SAD i EU da zajednički doprinesu ekonomskom i socijalnom razvoju, demokratizaciji, rješavanju bilateralnih sporova i prosperitetu Srbije i zapadnog Balkana.

“Za zemlje zapadnog Balkana ishod američkih predsjedničkih izbora imat će poseban značaj.

U zavisnosti od toga koji kandidat pobijedi zavisit će i odnosi između SAD i EU čije članice žele da postanu sve zemlje našeg regiona.

Značaj Balkana za EU

Zapadni Balkan je strateški značajan za EU s obzirom da je to jedini preostali region u Evropi koji, iako je u velikoj mjeri integriran u evropske ekonomske tokove putem slobodne trgovine i postepenog regulativnog usklađivanja sa propisima i standardima EU, ipak formalno nije njen dio.

To ga ostavlja ranjivim na utjecaj drugih inostranih suparnika i/ili partnera.

U ovom trenutku se na zapadnom Balkanu na veoma kompleksan način prepliću interesi Rusije, Kine, Turske i pojedinih zalivskih zemalja. Navedeni akteri imaju različite razloge za prisustvo u regionu - od čisto političkih interesa remetilačke prirode, preko izrazito ekonomskih interesa, do romantičarskih snova o povratku na stare dane imperijalne slave.

SAD su tradicionalno bile partner EU u rješavanju sukoba u regionu.

Međutim, EU je tokom mandata predsjednika Trumpa morala prihvatiti činjenicu da je ostavljena sama da se izbori sa brojnim međunarodnim izazovima, pa i onim na zapadnom Balkanu.

U takvim okolnostima, za evropsku budućnost zapadnog Balkana veoma je značajno da li će u Bijeloj kući boraviti predsjednik koji je posvećen međunarodnim odnosima zasnovanim na međunarodnim pravilima, multilateralizmu i transatlantskoj saradnji, ili predsjednik koji će pragmatično nuditi brza, neortodoksna i neodrživa "rješenja" kompleksnih pitanja koja bi mogla imati ozbiljan utjecaj na stabilnost i odnos pojedinih zemalja regiona sa EU.

Biranje strane

Stabilnost regiona zavisi od saradnje SAD i EU.

U ovom trenutku, uprkos zvaničnim izjavama namijenjenim javnosti, ova saradnja djeluje iznuđeno i neiskreno. To nije dobro jer se u takvoj situaciji i zemlje regiona "svrstavaju" na različite strane, odnosno igraju na kartu nejedinstva između SAD i EU.

Zemlje zapadnog Balkana su, dakle, veoma zainteresirane za konačan ishod predstojećih predsjedničkih izbora i imaju svoje favorite u zavisnosti od vlastitih interesa. Eventualna promjena u Bijeloj kući za neke će biti poželjan povratak u vrijeme kada su principi američke vanjske politike bili jasno definirani i prepoznatljivi, dok će za druge to biti poraz mogućnosti da se putem transakcionalnog pristupa međunarodnim odnosima na pragmatičan način "riješe" preostala otvorena pitanja u region”, smatra Majstorović u svojoj analizi.