Izuzetno visoka izlaznost na parlamentarnim izborima u Izraelu otvorila je pitanje političke budućnosti premijera Benjamina Netanyahua, koji se suočava s mogućnošću gubitka vlasti nakon gotovo četiri godine mandata obilježenog ratovima, unutrašnjim podjelama i sve snažnijim zahtjevima za političkom odgovornošću.
Prema podacima Centralne izborne komisije Izraela, do 12 sati glasalo je 31,5 posto birača, odnosno približno 2,39 miliona ljudi. Riječ je o najvećoj izlaznosti zabilježenoj u tom dijelu izbornog dana u posljednjih nekoliko decenija, za više od tri procentna poena većoj nego na prethodnim izborima 2022. godine.
Već do 10 sati glasalo je 16,68 posto birača, što je najveća izlaznost u tom vremenskom intervalu od 1981. godine. Reuters navodi da je riječ o najbržem početnom tempu glasanja u posljednjih 45 godina.
Ovakvi podaci posebno su značajni zbog izrazito tijesnog odnosa snaga između Netanyahuovog desničarskog bloka i opozicionih stranaka koje nastoje okončati njegovu vladavinu.
Najveću pažnju izraelskih političkih stranaka privlači izlaznost arapskih državljana Izraela, koji čine približno petinu stanovništva, ali su na prethodnim izborima tradicionalno učestvovali u manjem procentu od jevrejskih birača.
Upravo bi promjena tog obrasca mogla značajno utjecati na raspodjelu 120 mjesta u Knesetu, izraelskom parlamentu.
Netanyahu je tokom izbornog dana pozvao pristalice svog Likuda da hitno izađu na birališta, upozoravajući na veliku mobilizaciju arapskih birača i mogućnost formiranja vlade koju bi podržale arapske stranke.
"Autobusi kreću prema biračkim mjestima, a iz arapskih zajednica stižu izvještaji o ogromnim redovima", napisao je Netanyahu na društvenoj mreži X.
Istovremeno je upozorio da se tradicionalna uporišta desnice još nisu dovoljno mobilizirala.
Njegova reakcija pokazuje da vladajući blok povećanu izlaznost u arapskim sredinama smatra ozbiljnim političkim izazovom, iako ukupni podaci o izlaznosti još ne omogućavaju pouzdano utvrđivanje odnosa snaga među strankama.
Sličnu poruku uputio je i ministar finansija Bezalel Smotrich, jedan od Netanyahuovih najvažnijih koalicionih partnera.
"Visoka izlaznost rezultat je neuobičajeno velikog odziva u arapskom sektoru i uporištima ljevice", ustvrdio je Smotrich, pozivajući desničarske birače da ne rasipaju glasove na manje stranke koje možda neće preći izborni prag.
Međutim, izraelski Times of Israel upozorava da nacionalni podaci o izlaznosti sami po sebi ne potvrđuju Smotrichevu tvrdnju o tome koje su zajednice najviše doprinijele povećanom odzivu.
Politički značaj arapskih birača proizlazi iz specifičnosti izraelskog proporcionalnog izbornog sistema. Stranke moraju osvojiti najmanje 3,25 posto glasova kako bi ušle u Kneset, dok je za parlamentarnu većinu potreban najmanje 61 mandat.
Prema analizama objavljenim uoči izbora, dvije glavne arapske političke grupacije, Zajednička lista i Ra'am, mogle bi osvojiti između 13 i 15 mandata, u poređenju s devet arapskih zastupnika u dosadašnjem sazivu parlamenta.
Takav rezultat mogao bi promijeniti odnos snaga između Netanyahuovog bloka i opozicije čak i bez formalnog ulaska arapskih stranaka u buduću vladu.
Naime, povećanje broja mandata arapskih stranaka smanjilo bi udio parlamentarnih mjesta koji ostaje drugim političkim blokovima. U situaciji u kojoj se dvije suprotstavljene grupacije bore za svaki mandat, nekoliko dodatnih arapskih zastupnika moglo bi biti dovoljno da Netanyahu ostane bez potrebne većine.
Ipak, visoka izlaznost ne predstavlja automatski poraz aktuelnog premijera. Ona može koristiti i Likudu ukoliko se istovremeno povećava mobilizacija njegovih tradicionalnih birača.
Reuters navodi da je Netanyahuova kampanja posebno naglašavala sigurnosna pitanja, ratove protiv Hamasa i drugih regionalnih protivnika te premijerovu tvrdnju da je njegovo političko iskustvo neophodno za očuvanje izraelske sigurnosti.
