Među kandidatima Studentske liste koja je na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra ostvarila pobjedu nalaze se i troje Bošnjaka iz Novog Pazara – Adem Mavrić, Mirza Ramusović i Sanela Ramadanović. Prema preliminarnim izbornim rezultatima, svi su obuhvaćeni brojem mandata koje je osvojila lista nastala iz studentskog protestnog pokreta.
Njihov ulazak u Narodnu skupštinu Srbije predstavlja zanimljiv politički iskorak jer dolaze iz Sandžaka, ali nisu nastupili kao kandidati tradicionalnih bošnjačkih stranaka. Umjesto toga, politički angažman vezali su za pokret koji je izrastao iz studentskih protesta protiv vlasti Aleksandra Vučića.
Najviše pozicionirani među njima je Adem Mavrić, rođen 1997. godine, koji je zauzeo šesto mjesto na Studentskoj listi. Mavrić je politikolog, a međunarodne odnose studirao je u Turskoj.
Tokom predizborne kampanje posebno je insistirao na problemima stranačkog zapošljavanja, nepotizma i sumnjivih diploma u javnim ustanovama. Na skupu održanom 3. oktobra u Novom Pazaru upozorio je da politička podobnost ne smije biti važnija od stručnosti.
„Želimo da se u Srbiji cijene trud i rad, a ne falsifikovane diplome koje, nažalost, često i ugrožavaju živote ljudi“, poručio je Mavrić.
Govorio je i o problemima u zdravstvenim ustanovama, zahtijevajući transparentne konkurse i zapošljavanje na osnovu kvalifikacija, a ne stranačkih veza.
Nakon izbora izjavio je da očekuje oslobađanje institucija od političkog utjecaja i stvaranje sistema u kojem će građani imati jednake mogućnosti, bez obzira na političku pripadnost.
Drugi bošnjački kandidat je Mirza Ramusović, advokat iz Novog Pazara, rođen 1991. godine. Završio je Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, a od 2019. godine član je Advokatske komore Srbije. Na Studentskoj listi zauzeo je 38. mjesto.
Ramusović se tokom kampanje profilirao kao zagovornik reforme pravosuđa i nezavisnosti sudija i tužilaca. Posebno je kritikovao političke pritiske na pravosudne institucije i založio se za osnivanje posebne tužilačke policije koja bi omogućila samostalnije provođenje istraga.
„Ne želimo da živimo u državi u kojoj je dobar sudija i dobar tužilac onaj koji je poslušan vlasti, a ne onaj koji primjenjuje Ustav i zakon“, izjavio je na predizbornom skupu u Novom Pazaru.
Njegove izjave o položaju nacionalnih manjina privukle su posebnu pažnju jer je pitanje prava Bošnjaka povezao s općim stanjem demokratije u Srbiji.
„U situaciji u kojoj ni Srbi kao većinski narod ne mogu da ostvare svoja prava, iluzorno je smatrati da nacionalne manjine mogu da ostvare bilo kakva prava“, rekao je Ramusović u razgovoru za Deutsche Welle.
Takvim pristupom otvorio je pitanje političkog predstavljanja Bošnjaka izvan tradicionalnih stranaka u Sandžaku, koje su godinama nastupale s programima zaštite nacionalnih i manjinskih prava.
Ramusović smatra da demokratske promjene u Srbiji mogu stvoriti uslove za efikasniju zaštitu prava svih građana, uključujući Bošnjake.
Treća kandidatkinja je Sanela Ramadanović, rođena 1977. godine, koja je na Studentskoj listi zauzela 60. mjesto. Za razliku od Mavrića i Ramusovića, ona ne dolazi iz akademskog ili pravničkog okruženja, nego iz privatnog sektora.
Ramadanović je po zanimanju frizerka i više od dvije decenije vodi vlastiti posao u Novom Pazaru. Prema dostupnim biografskim podacima, prije kandidature nije obavljala političke funkcije.
U javnim nastupima posebno se posvetila ekološkim problemima Sandžaka, među kojima su istraživanja mineralnih sirovina na planini Rogozni, stanje deponije Golo brdo i zagađenje rijeka Jošanice i Raške.
„Rogozna nije samo planina. Rogozna je vazduh, voda, priroda i budućnost ovog kraja“, poručila je tokom predizborne kampanje.
Njen najodlučniji zahtjev bio je: „Nema kopanja na Rogozni!“
Protivljenje rudarskim zahvatima na Rogozni jedno je od pitanja koja bi mogla obilježiti njen parlamentarni angažman, posebno zbog suprotstavljenih interesa investitora, lokalnog stanovništva i organizacija koje se bave zaštitom okoliša.
Nakon objavljivanja izbornih rezultata Ramadanović je zahvalila studentima na istrajnosti tokom višegodišnjih protesta.
„Pobijedila je upornost mladih ljudi koji dvije godine na ulici traže pravdu. I dobili su je na kraju“, izjavila je.
Troje kandidata iz Novog Pazara predstavljaju različite profesionalne i generacijske profile. Mavrić je jedan od mlađih kandidata i u kampanji je govorio o obrazovanju i zapošljavanju, Ramusović se usmjerio na pravosuđe i institucionalne reforme, dok je Ramadanović naglasak stavila na zaštitu prirodnih resursa i probleme lokalne zajednice.
Njihovo kandidovanje na Studentskoj listi značajno je i zbog političkih odnosa u Sandžaku, gdje su bošnjačko biračko tijelo decenijama uglavnom predstavljale stranke okupljene oko nacionalnih i regionalnih političkih programa.
Studentski pokret svoje kandidate predstavlja kao ljude različitih profesija i društvenih iskustava, odabrane kroz proces konsultacija i odlučivanja unutar studentskih struktura. Međutim, pojedinačni detalji o tome ko je predložio Mavrića, Ramusovića i Ramadanović te kako je tekao njihov izbor nisu u cijelosti javno dokumentirani.
Za sada nisu pronađene pouzdano dokumentirane lične afere ili sudski postupci koji bi se mogli pripisati ovim kandidatima. Njihovi najizraženiji politički stavovi odnose se na borbu protiv nepotizma, nezavisnost pravosuđa, položaj nacionalnih manjina i protivljenje rudarskim zahvatima na Rogozni.
Njihov budući parlamentarni angažman bit će posebno zanimljiv i zbog pitanja koja tokom kampanje nisu detaljnije razrađena u njihovim javnim nastupima, među kojima su odnos prema genocidu u Srebrenici, položaj Bošnjaka u Srbiji, decentralizacija vlasti i budućnost Sandžaka.
Mavrić, Ramusović i Ramadanović nisu jedini Bošnjaci u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srbije.
Uz njih, mandate su dobili Dženan Palamar iz Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića i Ahmedin Škrijelj iz Stranke demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina.
