Izrael pred izbore: Netanyahu bez većine, opozicija ima problem s formiranjem vlade

Izrael u utorak, 27. oktobra, izlazi na parlamentarne izbore koji bi mogli označiti kraj dugogodišnje dominacije Benjamina Netanyahua, ali i otvoriti novu političku krizu. Najnovije ankete pokazuju da ni vladajući desničarski blok ni opozicija nemaju dovoljno mandata za samostalno formiranje vlade, zbog čega bi pregovori nakon izbora mogli biti složeniji od same izborne utrke.

Prema istraživanjima objavljenim 23. oktobra, opozicioni blok okupljen oko bivšeg načelnika Generalštaba izraelske vojske Gadija Eisenkota mogao bi osvojiti 52 mandata, dok Netanyahuov blok ima podršku za približno 50 mjesta u Knesetu. Preostalih 18 mandata pripalo bi arapskim strankama, koje bi tako mogle imati presudnu ulogu u određivanju buduće parlamentarne većine.

Kneset ima 120 zastupnika, a za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 61. Prema sadašnjim projekcijama, oba glavna politička bloka ostaju daleko od tog broja.

Anketa izraelskog Kanala 12 pokazuje da bi Eisenkotova stranka Yashar mogla osvojiti 22 mandata, dok bi Netanyahuov Likud dobio 20. Stranka bivšeg premijera Naftalija Bennetta mogla bi osvojiti 14 mandata, a po osam bi pripalo krajnje desničarskoj Jevrejskoj snazi Itamara Ben-Gvira, stranci Yisrael Beiteinu Avigdora Liebermana i Demokratima Yaira Golana.

Takva raspodjela pokazuje koliko je izraelska politička scena fragmentirana. Čak i kada bi opozicione stranke ostvarile rezultate iz anketa, formiranje vlade zahtijevalo bi dogovor političara koji imaju značajne razlike u odnosu prema palestinskom pitanju, sigurnosnoj politici, religiji i ulozi države.

Najveći problem opozicije jeste odnos prema arapskim strankama. Njihovih mogućih 18 mandata matematički bi bilo dovoljno da opozicioni blok dostigne parlamentarnu većinu, ali dio stranaka koje se protive Netanyahuu odbija mogućnost zajedničke vlade ili oslanjanja na podršku arapskih zastupnika.

S druge strane, Netanyahu se suočava s problemom iscrpljenog koalicionog potencijala. Njegovi tradicionalni partneri dolaze iz nacionalističkih, krajnje desničarskih i ultraortodoksnih stranaka, ali takav savez prema anketama više ne osigurava potrebnu većinu.

Za ostanak na vlasti Netanyahu bi morao pridobiti dodatne političke partnere, što bi moglo zahtijevati značajne ustupke u raspodjeli ministarskih funkcija i definiranju buduće politike prema Palestincima, sigurnosnim pitanjima i pravosuđu.

Posebno zanimljivu poziciju ima Naftali Bennett, nekadašnji Netanyahuov saradnik, a potom politički protivnik. Njegov izborni rezultat mogao bi biti važan za pregovore o novoj vladi, naročito ako nijedan od dva bloka ne uspije osigurati većinu.

Gadi Eisenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske, nastoji privući birače desnog centra i one koji žele promjenu vlasti, ali ne i radikalan zaokret u sigurnosnoj politici. Upravo zbog toga njegova politička ponuda nije zasnovana na tradicionalnoj podjeli između izraelske ljevice i desnice.

Izbori se održavaju u atmosferi dubokih političkih i društvenih podjela nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, rata u Gazi i šire regionalne konfrontacije. Odgovornost za sigurnosne propuste, sudbina talaca, budućnost Gaze i odnos prema Palestincima ostaju među najvažnijim pitanjima.

Dodatni izvor političkih sukoba jeste pitanje služenja vojnog roka za ultraortodoksne Jevreje, koje godinama opterećuje odnose između sekularnih i vjerskih stranaka. Sporovi oko reforme pravosuđa i Netanyahuovi sudski postupci također su dio predizborne rasprave.

Važna karakteristika ovih izbora jeste činjenica da promjena premijera ne mora automatski značiti i promjenu izraelske politike prema Palestincima. Među vodećim opozicionim političarima postoje značajne razlike u pristupu ratu i odnosima s međunarodnom zajednicom, ali i široko protivljenje uspostavljanju nezavisne palestinske države u sadašnjim okolnostima.

Zbog toga se politička borba u Izraelu ne vodi samo oko budućnosti Netanyahua nego i oko mogućnosti stvaranja stabilne parlamentarne većine. Prema posljednjim anketama, ni njegova koalicija ni opozicija nemaju dovoljno zastupnika da bez dodatnih političkih dogovora preuzmu vlast.