U Srbiji se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori koje politički analitičari opisuju kao najvažnije političko odmjeravanje snaga u zemlji od pada Slobodana Miloševića 2000. godine. Nakon gotovo 15 godina dominacije Aleksandra Vučića, vladajućem bloku suprotstavlja se studentski pokret nastao iz protesta zbog tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Kako piše španski list El Periódico, izborna utakmica praktično se svela na dvije političke opcije. Na jednoj strani je lista Ujedinjena Srbija, predvođena Vučićem, koji nakon premijerskog i predsjedničkog mandata ponovo želi preuzeti vođenje Vlade. Nasuprot njemu nalazi se Studentska lista – Studenti pobjeđuju, koju čini 250 univerzitetskih profesora, intelektualaca i drugih javnih ličnosti izabranih da predstavljaju studentski pokret.
„Ovo je referendum o političkom sistemu Aleksandra Vučića“, izjavio je za španski list Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda.
Predizborna kampanja završena je u četvrtak, nakon čega je nastupila gotovo trodnevna izborna šutnja koja traje do zatvaranja birališta u nedjelju u 20 sati.
Studentski pokret završio je kampanju velikim skupom na beogradskom Trgu Slavija, na kojem se, prema procjeni navedenoj u izvještaju, okupilo približno 150.000 ljudi. Centralna poruka demonstranata bila je „Srbija ili mafija“, kojom su ukazali na optužbe za korupciju, klijentelizam i zloupotrebu državnih institucija.
Aleksandra, studentica iz Novog Sada, koja je s drugim učesnicima pješačila do Beograda, opisala je atmosferu na završnom skupu.
„Pješačili smo do Beograda. Mješavina emocija tokom tog puta bila je nevjerovatna. Atmosfera ljubavi i nade učinila je da zaboravimo sav umor. Prepuni smo nade“, kazala je.
Prema riječima politologa Aleksandra Đokića, Srbija nije svjedočila ovakvoj društvenoj mobilizaciji još od događaja koji su prethodili Miloševićevom padu.
Studentski protesti počeli su nakon tragedije 1. novembra 2024. godine, kada je urušavanje nadstrešnice na rekonstruiranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu odnijelo 16 života. Zahtjevi za utvrđivanje odgovornosti i objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji prerasli su u višemjesečne proteste, a potom i u politički zahtjev za raspisivanje vanrednih izbora.
Vučić je u septembru raspisao izbore i najavio kandidaturu za premijera, nakon što je iscrpio mogućnost novih predsjedničkih mandata. Takva promjena funkcija podsjeća na potez Vladimira Putina, koji je 2008. godine prešao s predsjedničke na premijersku poziciju, da bi se četiri godine kasnije vratio na čelo Rusije.
Studentski pokret odlučio je svoju izbornu listu predstaviti tek nakon raspisivanja izbora. Kandidati su birani na skupštinama univerzitetskih fakulteta, a njihova imena dugo su držana u tajnosti zbog sigurnosnih razloga.
Za razliku od tradicionalnih stranaka, studentska lista nema jednog političkog lidera. Prvi na listi je kardiolog Ilija Srđanović, ali njegova pozicija ne znači da bi automatski postao premijer u slučaju izborne pobjede.
„To je direktan odgovor na personaliziranu vlast koju predstavlja Vučić“, objašnjava Adnan Ćerimagić iz berlinske Evropske inicijative za stabilnost (ESI).
Ćerimagić, međutim, upozorava da bi najveći izazov za studentski pokret mogao nastupiti tek nakon izbora.
„Najteže pitanje doći će poslije nedjelje, bez obzira na to hoće li studentska lista pobijediti ili izgubiti: može li pokret koji je nastao odbacivanjem liderstva to pretvoriti u efikasnu platformu za vlast ili opoziciju?“, ističe on.
Sličnu dilemu iznosi i Beširi, koji smatra da su studenti već promijenili političku kulturu Srbije, ali da još postoje otvorena pitanja njihove unutrašnje odgovornosti, odnosa prema evropskim integracijama i vanjskoj politici.
Izbornu kampanju obilježile su i brojne optužbe za nasilje, zastrašivanje i zloupotrebu javnih resursa.
Nezavisna organizacija CRTA, koja prati izborne procese i stanje demokratije, objavila je da je do 16. oktobra evidentirano 116 incidenata fizičkog nasilja i verbalnih prijetnji, odnosno prosječno približno tri dnevno.
Organizacija je upozorila i na sve izraženiju neravnotežu u medijskom predstavljanju političkih aktera, posebno zbog uticaja vlasti na javne i privatne medije.
Glasnogovornica CRTA-e Božana Opačić navela je da su posmatrači evidentirali više od 250 slučajeva u kojima su radna mjesta, ugovori, socijalna davanja ili javne usluge korišteni kao sredstvo pritiska na građane.
„Najviši državni funkcioneri i mediji bliski vlasti najavljuju haos i šire neutemeljene optužbe protiv naše posmatračke misije“, kazala je Opačić.
Prema njenim riječima, predstavnici vlasti i provladini mediji iznosili su tvrdnje da CRTA priprema povlačenje posmatrača kako bi izazvala nasilje u okviru navodne obojene revolucije organizirane sa Zapada.
Ona je upozorila da se dovodi u pitanje i kredibilitet međunarodnih posmatrača ODIHR-a, Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta, čime se stvara mogućnost da njihovi nalazi budu odbačeni prije nego što budu objavljeni.
Novinarka i analitičarka Sofija Popović iz regionalnog portala European Western Balkans ocjenjuje da je društvena mobilizacija dostigla nivo kakav nije zabilježen u novijoj političkoj historiji Srbije.
„Ljudi jedva čekaju glasati, ali istovremeno strahuju da bi vlast mogla manipulirati i glasanjem i rezultatima. Građani su optimistični, ali i zabrinuti, svjesni da su ovo najvažniji izbori u Srbiji u ovom stoljeću“, navela je Popović.
Jedan od presudnih faktora bit će izlaznost, posebno među građanima koji prethodnih godina nisu učestvovali na izborima. Na parlamentarnim izborima održanim u decembru 2023. godine glasalo je 58,8 posto upisanih birača.
Analitičari ukazuju na duboku političku polarizaciju. Dok studentski pokret nastoji mobilizirati birače zahtjevima za institucionalne promjene, Vučićeva politička organizacija oslanja se na disciplinirano biračko tijelo i postojeću stranačku infrastrukturu.
Dušan Dinić, predstavnik Fondacije Friedrich Naumann za slobodu u Srbiji, smatra da je najveća promjena nastupila u načinu na koji građani doživljavaju Vučićevu političku moć.
„Njegov položaj neprikosnovenog i nedodirljivog vođe prvi put je ozbiljno doveden u pitanje“, ocijenio je Dinić.
Prema njegovim riječima, sve je izraženije uvjerenje da nakon 14 godina treba okončati koncentraciju odlučivanja u rukama jednog čovjeka, posebno kada je riječ o kontroli državnog aparata, policije i oružanih snaga.
Dinić podsjeća da su Srbijom i nekadašnjom Jugoslavijom tokom proteklog stoljeća dominirali snažni politički lideri, od kralja Aleksandra i Josipa Broza Tita do Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića, te smatra da raste broj građana koji žele drugačiji model upravljanja.
„Bez obzira na rezultat, ovi izbori oblikovat će budućnost Srbije i njeno mjesto u regionu i Evropi“, poručio je Ćerimagić.
