Zašto je Sarajevo manje okićeno ljiljanima nego drugi naši gradovi?

politicki.ba

Jer, prođete li centrom grada, ili kroz one četiri "gradske općine", bit ćete u prilici da ne vidite ono što možete vidjeti u većini bosanskohercegovačkih gradova.

U Stocu je zastava sa Ljiljanima uveliko nadjačala zastavu zločinačke paradržave "Herceg Bosne". Građani Stoca lojalni državi svojom ljubavlju prema domovini pokazali su i već duže vrijeme pokazuju kako ne misle odstupiti ni pedlja.

Ljiljani cvijetaju, heroji pjevaju i u Mostaru, kao nikad, a posebno danas, na dan kada je izvršena deblokada Mostara, i na dan kada se u vječnost upisao legendarni mostarski komandant rahmetli Midhad Hujdur Hujka.

Ljiljanima su okićeni hercegovački gradovi. Na sjeveru je Konjic, grad u kojem se agresorske vojske i domaći kolaboracionisti nisu nimalo ugodno proveli. U Konjicu, ljiljani nikada nisu ni bili zapostavljeni.

Bili su  "zapostavljeni" tamo gdje ih se nije ni moglo isticati. U Kozarcu kod Prijedora sada su na svakom koraku. U Srebrenici također, u Janji, i na mnogim drugim mjestima u manjem bh entitetu u kojem postoji solidan broj građana Bosne i Hercegovine koji se emocionalno do kraja identifciraju sa ovom državom. Nije primjećen nikakav strah, niti je primjećena ikakva bojzan u vezi sa isticanjem zastave sa ljiljanima, i očito je po svoj prilici da Bošnjaci u manjem entitetu ne drže ni jedan posto do Dodikove antibošnjačke i antimuslimanske retorike.

Strah postoji u Sarajevu. 

Istina, uspjesi reprezentacije BiH na ovom mundijalu slavili su se i u Sarajevu, uobičajnim automobilskim kolonama, ali je pitanje, ko je slavio. Pitanje je kakva je struktura slavljenika po sarajevskim ulicama.

Jer, prođete li centrom grada, ili kroz one četiri "gradske općine", bit ćete u prilici da ne vidite ono što možete vidjeti u većini bosanskohercegovačkih gradova. 

Sarajevo izgleda puno okićenije i svečanije za vrijeme božićnih i bajramskih praznika negoli što izgleda okićeno, svečano i veselo za vrijeme državnih praznika. U Sarajevu se više poštuje multikultura, a država jako rijetko. Uspjeh države, pa i reprezentacije, skoro nikad.

Razlozi zbog kojih je očito teško izvisiti zastavu sa ljiljanima ili barem službenu plavo -žutu na prozor svoje kuće ili stana dublje su prirode.

U Sarajevu je još uvijek isticanje ljiljana smatra bošnjačkim nacionalizmom, što navodno može povrijediti tanano srce susjeda. Pa i isticanje plavo - žute zastave može biti konotirano kao nekusno pribjegavanje "posljednjem utočištu hulja".

U tom Sarajevu koje od ove države dobija najviše, najmanje je građanske privreženosti i državi i domovini. Kao da se čeka da cijela ova stvar sa bošnjačkim pa i bosanskim nacionalnim preporodom koji je izražen kroz ljubav prema ljiljanima, nekako presahne, pa da se "umjereni građanin" može vratiti uživanju u čarima poslovičnog ništavila i jugonostalgije za gradom kakvog više Bogu hvala nema.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.