"Činjenica je da Nermin Nikšić za četiri godine nikad nije posjetio institucije Zeničko-dobojskog kantona, a koliko znam ni bilo koji drugi kanton u kojem vlast predvodi SDA. To najbolje ilustruje odnos prema našem kantonu. Možda jesmo pastorče u njihovim očima, ali smo im pokazali da možemo dobro raditi i funkcionisati bez njihove podrške.
Prošle godine su raspodijelili 200 miliona KM za ceste, a da niti jednu marku nisu dali Zeničko-dobojskom kantonu.
I projektima iz Plana rasta su favorizovali sredine u kojima vladaju Trojka, HDZ i SNSD, kao da naš kanton i ne postoji.
Iskreno vjerujem da će građani toga biti svjesni i kazniti ih na oktobarskim izborima".
Ovo je u nedavnom intervjuu za Politicki.ba rekao premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.
Maćehinski odnos SDP-a prema ZDK možda izvire iz činjenice da ova stranka baš loše stoji u jednom od najmnogoljudnijih kantona entiteta F BiH, ali to nikako ne može biti opravdanje! Šta više.
Ipak, činjenica da ZDK nije dobio ni pfeninga za ceste iz Budžeta Federacije, teška je optužba na račun Nikšića i SDP-a.
Jer, na listi su se našli važni projekti: Orašje–Tuzla sa 25 miliona, Bihać–Cazin–Velika Kladuša sa osam miliona, Lašva–Travnik–Jajce sa 25 miliona, još jedna nova cesta Mostar–Široki Brijeg sa 34 miliona, Prača–Goražde sa 34 miliona, Počitelj–Stolac sa 1,5 miliona, južna obilaznica Mostara sa 7,5 miliona, Šićki Brod–Đurđevik sa 10 miliona i XII transferzala u Sarajevu sa pet miliona.
ZDK se u toj odluci ne pojavljuje. Odluku je potpisao upravo Nermin Nikšić.
Istovremeno, Vlada FBiH je u martu 2025. odobrila i dodatnih 86,94 miliona KM za putnu infrastrukturu, što pokazuje da je federalna vlast u tom periodu raspolagala sa još jednim značajnim investicionim paketom.
Još je zanimljivija raspodjela posebnog federalnog fonda od 48 miliona KM za gradove i općine.
Vlada FBiH je u februaru 2025. objavila da će 48 miliona KM biti usmjereno za lokalne projekte – puteve, komunalnu infrastrukturu, škole, sport, kulturu i druge projekte lokalnih zajednica.
Konačna raspodjela pokazuje obrazac koji je politički vrlo teško ignorisati. Prema dostupnom pregledu raspodjele, ZDK je dobio oko 5,5 miliona KM, ali je novac raspoređen na deset od 12 lokalnih zajednica. Bez sredstava su ostali Vareš i Žepče, dok je među korisnicima bilo deset drugih gradova i općina.
Ovdje treba biti korektan: 5,5 miliona KM nije nula i ne bi bilo novinarski odgovorno napisati da je ZDK potpuno izostavljen iz ove raspodjele.
Ali je legitimno postaviti pitanje zašto treći najmnogoljudniji kanton u FBiH dobija relativno skroman dio jednog od najvećih diskrecionih federalnih transfera, posebno kada se pogleda politička struktura korisnika.
Još je indikativnije da je u pojedinim drugim kantonima novac išao lokalnim zajednicama kojima upravlja SDP ili HDZ, dok su pojedine SDA sredine ostajale bez sredstava. To nekima možda i nije dokaz da je kriterij bio stranački, ali jeste obrazac koji otvara pitanje političkog utjecaja na raspodjelu.
Federalna vlada jeste davala novac ZDK-u, ali veliki dio tih sredstava odnosi se na saniranje posljedica višedecenijskih problema u industriji i rudarstvu, a ne na razvojne projekte koji bi ZDK-u otvorili novu infrastrukturu i povećali konkurentnost.
Primjer je RMU „Kakanj“. U februaru 2025. Vlada FBiH odobrila je 1,378 miliona KM za uvezivanje staža za 28 radnika RMU Kakanj, dok je istom odlukom Rudniku Kreka pripalo 2,395 miliona KM.
U decembru 2025. Vlada je za IP „Krivaja“ Zavidovići odobrila 496.003 KM za 34 radnika, a za Željezaru Zenica 372.408 KM za 18 radnika. Dodatno je Krivaja Mobelu odobreno 73.303 KM.
U julu 2026. Vlada FBiH ponovo je izdvojila sredstva za ZDK: 504.322 KM za uvezivanje staža za radnike javnih preduzeća, među kojima su Krivaja i Željezara Zenica, te dodatnih 324.425 KM za privatna preduzeća, uključujući Krivaja Mobel.
No, pitanje koje se ističe samo po sebi je Zašto se ZDK federalnim novcem tako često tretira kao prostor za sanaciju problema, a mnogo rjeđe kao prostor za velike razvojne investicije?
