Zaostavština Dževada Karahasana od sada pripada Austriji. Franz Nabl Institut za istraživanje književnosti Univerziteta u Grazu čuvat će materijale jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca, među kojima su rukopisne bilješke, tekstualna verzija romana "Istočni diwan", kao i obimna zbirka njegovih djela i literature o njegovom stvaralaštvu.
Vijest je objavio austrijski književni kritičar Klaus Kastberger, direktor Instituta, koji Karahasana opisuje kao pisca evropskog ranga – autora čiji je književni opus odavno prešao granice Bosne i Hercegovine, ali je izrastao upravo iz njenog historijskog, kulturnog i jezičkog iskustva.
I tu ova priča prestaje biti samo vijest iz austrijskog književnog svijeta.
Jer Graz je prepoznao ono što bi Bosna i Hercegovina morala posebno dobro razumjeti: da rukopisi, bilješke i lični književni materijali velikog autora nisu tek privatni predmeti. Oni su dio kulturne memorije jednog prostora.
Dževad Karahasan bio je duboko vezan za Sarajevo. Rođen je 1953. godine u Bosni i Hercegovini, a od 1986. predavao je književnost i teatrologiju na Univerzitetu u Sarajevu. Od 1997. godine Graz je postao njegovo drugo važno životno i književno uporište. U tom gradu živio je dio godine, dok je ostatak vremena provodio u Sarajevu. Umro je u austrijskoj bolnici 19. maja 2023. godine.
U Grazu nije bio samo gost. Postao je dio književnog života grada, a njegov odnos s Austrijom vremenom je prerastao u jedno od najvažnijih poglavlja njegovog evropskog književnog puta.
Njegovo djelo, međutim, nikada nije bilo ograničeno geografijom.
Karahasan je pisao o granicama upravo zato što je i sam živio između različitih svjetova. U njegovim romanima, dramama, pričama i esejima susreću se Sarajevo i Evropa, Istok i Zapad, islam i kršćanstvo, rat i mir, sjećanje i zaborav. Balkan kod njega nije samo prostor historijskih sukoba nego i prostor mogućeg susreta.
Njegove knjige "Dnevnik selidbe", "Poetika granice", "Sjene gradova", "Sara i Serafina" i "Utjeha noćnog neba" potvrdile su njegov status autora kojeg je evropska književna javnost čitala s posebnom pažnjom. Posebno je odjeknuo njegov roman "Utjeha noćnog neba", objavljen kod uglednog njemačkog izdavača Suhrkamp, dok je u posljednjoj knjizi "Einübung ins Schweben" (Uvod u lebdenje), objavljenoj 2023. godine, još jednom otvorio temu opsade Sarajeva.
Gotovo tri decenije nakon rata Karahasan se vratio Sarajevu pod opsadom, ali ne da bi ponovio već ispričanu ratnu priču. Njegova književnost pokušala je razumjeti kako nasilje nastaje, kako zavodi čovjeka i kako se može dogoditi da rat pronađe svoje žrtve čak i među onima koji vjeruju u humanost. Upravo zbog toga njegov posljednji roman nije samo knjiga o Sarajevu. To je knjiga o čovjeku i svijetu koji ni danas nisu naučili dovoljno iz vlastitih tragedija.
Za svoj rad Karahasan je dobio niz značajnih međunarodnih priznanja, među kojima Herderovu nagradu, Leipzišku nagradu za evropsko razumijevanje, nagradu Franz Nabl i Goetheovu nagradu grada Frankfurta. Njegovo ime odavno je upisano u evropsku književnu mapu.
Zato podatak da je Graz sada preuzeo brigu o njegovoj književnoj zaostavštini ima posebnu težinu. Ne zato što je problem u tome što će Karahasanovi rukopisi biti u Austriji. Naprotiv, činjenica da će biti sačuvani, dostupni istraživačima i budućim generacijama predstavlja važan čin kulturnog pamćenja.
