Kažnjavanje zbog isticanja zastave RBiH nije samo pravno neosnovano, već je i antiustavno. Ustav BiH jasno kaže da Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao Bosna i Hercegovina. Time su svi njeni međunarodno priznati atributi, uključujući i zastavu iz perioda 1992–1998, dio pravnog i historijskog naslijeđa države.
Piše: Adisa Huseinbegović
U političkoj areni entiteta Rs najavljena je nova zakonodavna inicijativa koja, pod maskom očuvanja javnog reda, predstavlja direktan udar na historijske simbole i pravni kontinuitet države Bosne i Hercegovine. Prijedlog zakona kojim se predviđa kazna zatvora do tri godine za javno isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine nije ništa drugo do pokušaj legalizacije višegodišnje nelegalne prakse MUP-a Rs – prakse koju su sudovi u tom istom entitetu dosljedno proglašavali nezakonitom.
Ova inicijativa je ništa drugo do politički manevar koji ima za cilj da ozakoni progon i zastrašivanje, te da policijskoj samovolji da pravni okvir koji joj Ustav i postojeća sudska praksa izričito uskraćuju.
Godinama unazad, svjedočimo sistematskom obrascu postupanja policije u Rs-u: građani koji istaknu zastavu s ljiljanima – zvaničnu zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine pod kojom je država primljena u Ujedinjene nacije 1992. godine – suočavaju se s prekršajnim nalozima, oduzimanjem imovine i kvalifikacijama djela kao "remećenja javnog reda i mira" ili "izazivanja mržnje".
Policijska argumentacija se svodi na uporno i pravno neutemeljeno etiketiranje ove zastave kao "ratne". Međutim, ta teza se iznova ruši u sudnicama. Sudovi u Rs-u su, u presudama iz 2018. i 2020. godine, kao i u poznatom slučaju Tokić i Bajrić iz 2015. godine, nedvosmisleno utvrdili da isticanje zastave s ljiljanima ne predstavlja ni krivično djelo, ni prekršaj, niti govor mržnje. Sudska praksa je kristalno jasna: radi se o legalnom simbolu države čiji pravni kontinuitet potvrđuje i sam Ustav Bosne i Hercegovine.
Ovaj raskorak između policijskog postupanja i sudskih odluka stvara stanje pravne nesigurnosti i otvara prostor za zloupotrebu položaja. Novi zakon ima za cilj upravo to – da premosti taj jaz u korist represije i ukine sudsku zaštitu građana. Ako sudovi kažu "ne", politika će pokušati donijeti zakon koji kaže "da". To je suština udara na vladavinu prava.
Advokat Emir Kovačević, u izjavi za Radio Sarajevo, precizno detektuje srž problema. Kažnjavanje zbog isticanja zastave RBiH nije samo pravno neosnovano, već je i antiustavno. Ustav BiH jasno kaže da Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao Bosna i Hercegovina. Time su svi njeni međunarodno priznati atributi, uključujući i zastavu iz perioda 1992–1998, dio pravnog i historijskog naslijeđa države.
Pokušaj da se simbol Armije RBiH proglasi nepoželjnim i kažnjivim je, stoga, revizionistički pokušaj brisanja historije i delegitimizacije institucija koje su odbranile međunarodno priznatu državu.
Predloženi zakon ide i korak dalje, predviđajući drakonsku kaznu od dvije do pet godina zatvora ukoliko dođe do "težih posljedica po zajednički život". Ova formulacija je opasno neodređena i ostavlja ogroman prostor za proizvoljno tumačenje. Šta su "teže posljedice"? Da li je to negodovanje prolaznika? Verbalna rasprava? Ovakva pravna norma je idealan alat za selektivnu primjenu i politički progon neistomišljenika.
Dok se čeka ishod zakonodavne procedure, važno je da građani budu svjesni svojih prava u postojećem okviru. Dosadašnja sudska praksa je najjači adut. Advokat Kovačević nudi jasan savjet koji se mora ponavljati:
Ne priznajte prekršaj.Ukoliko vas policijski službenik zaustavi i pokuša uručiti prekršajni nalog, nemojte priznati odgovornost.
Ne plaćajte kaznu na licu mjesta. Plaćanjem kazne implicitno priznajete krivicu i gubite pravo na sudsko odlučivanje.
Zahtijevajte sudsko odlučivanje. Vaše je ustavno pravo da o vašoj navodnoj odgovornosti odlučuje nepristrasan sud, a ne policijski službenik na cesti.
Građanima stoje na raspolaganju i drugi pravni lijekovi: disciplinska prijava protiv policajca zbog zloupotrebe ovlasti i krivična prijava u slučajevima nezakonitog oduzimanja imovine. Sudovi su do sada nalagali MUP-u Rs da vrati oduzete zastave, potvrđujući da je postupanje policije bilo neosnovano.
Najavljeni zakon nije tek puka legislativna aktivnost. On je simptom dubljeg, sistemskog pokušaja da se na jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine kriminaliziraju simboli koji predstavljaju njen državni kontinuitet. To je politički projekat koji pravni sistem nastoji instrumentalizirati kao sredstvo represije.
Otpor ovakvim tendencijama mora biti utemeljen na pravu i činjenicama. Svaka sudska pobjeda građana protiv nezakonitih prekršajnih naloga nije samo lična satisfakcija, već pobjeda vladavine prava nad političkom samovoljom. Borba za simbole je, u konačnici, borba za pravnu državu i njenu cjelovitost.
