Smije li Predsjedništvo blokirati imenovanje mandatara

Piše: Tarik Sadović


U zadnje vrijeme u domaćim medijima provlači se tvrdnja da dva novoizabrana člana Predsjedništva BiH mogu blokirati imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Navodi se hipotetički da će to uraditi kadrovi SNSD i HDZ, ukoliko budu izabrani na predsjedničkim izborima u oktobru 2026. Neki novinari i analitičari su uvjereni da nisu predviđene sankcije za blokadu tj. neimenovanje mandatara, koje bi proizvelo krizu i ostanak na vlasti postojeće nomenklature na neodređeno vrijeme. To bi onda pogodovalo političkim subjektima koji javno i tajno rade na razgradnji Bosne i Hercegovine. Osim toga mistificira se cijeli proces jednostranim tumačenjima ustava i zakona. Ovo stvara pogrešnu predstavu u javnosti i proizvodi strahove. Da li se radi o neznanju ili je riječ o potrebi pridobijanja biračkog tijela u predizbornom periodu manje je važno, jer se projiciraju zablude.

Sankcije postoje

Ako političke stranke imaju dobar izborni rezultat, a još se udruže da izazovu krizu onda im to može poći za rukom. BiH ima veće šanse za krizu radi kompliciranog ustavnog uređenje, entitetsko-etničkog načina odlučivanja, uskraćivanja kvoruma i sl., ali ni druge demokratske i razvijene države nisu pošteđene, a ni imune na političke krize. Da budemo načisto, dva ili sva tri člana Predsjedništva mogu pokušati da namjerno blokiraju imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara. Takav postupak bio bi nesumnjiv dokaz protivustavnog i protivzakonitog djelovanja. Ima li izlaza iz te situacije? Postoje li sankcije? Naravno.

I Ustav BiH i Zakon o Vijeću ministara imaju imperativne norme o imenovanju mandatara. U Članu V 4. Ustava je propisano: "Pre­dsje­dni­štvo će ime­no­va­ti pre­dsje­da­va­ju­ćeg Vi­je­ća mi­ni­sta­ra ko­ji će pre­uzeti du­žno­st po odo­bre­nju Zastupničkog do­ma." Član 9. Zakona o Vijeću ministara BiH koji regulira postupak stoji:

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine saglasno postupku utvrđenom ovim Zakonom kod svakog novog mandata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, vodeći pri tom računa o principu zastupljenosti iz člana IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine.

Odluka o imenovanju donosi se najkasnije petnaest (15) dana nakon održavanja konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u novom sastavu.

Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na odobravanje.

Predsjedavajući Vijeća ministara stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom.

Zastupnički dom odobrava mandatara bez Doma naroda

Primijetili ste da je za odobrenje mandatara potrebna samo odluka Zastupničkog doma, a ne i Doma naroda. Imenovanje mandatara dodatno je obrađeno u poslovnicima o radu Predsjedništva i Zastupničkog doma PS BiH. Prije imenovanja, Predsjedništvo može započeti konsultacije sa partijama i koalicijama zastupljenim u Zastupničkom domu PS BiH. Ako neka grupa zastupnika predoči da ima propisanu većinu i to dokaže potpisima zastupnika onda ima pravo da predloži i mandatara za sastav Vijeća ministara. Podrazumijeva se da će ta većina osigurati i prohodnost odluka u Domu naroda. Ako tročlano Predsjedništvo o njemu ne može postići konsenzus onda dva člana Predsjedništa mogu imenovati mandatara. Prije formalnog imenovanja mandatar prethodno mora proći procedure "provjere" od strane Izborne komisije BiH i SIPA. Tek nakon uspješnih provjera Predsjedništvo šalje prijedlog za mandatara parlamentarnoj komisiji nadležnoj za pripremu izbora Vijeća ministara BiH. Poslije razmatranja na komisiji ona upućuje prijedlog mandatara Zastupničkom domu koji ga (ne)odobrava. Postupak imenovanja i potvrđivanja predsjedavajućeg Vijeća ministara, propisan zakonom, bit će završen najkasnije u roku od 22 dana od konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma. Ako se kojim slučajem desi da Zastupnički dom ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara, Predsjedništvo BiH je dužno u roku od osam (8) dana imenovati drugog predsjedavajućeg Vijeća ministara i takvu odluku dostaviti na potvrdu Zastupničkom domu.

Mandat pripada mandataru koji osigura parlamentarnu većinu

U jednom ranijem tekstu ustvrdio sam da mandat pripada mandataru koji osigura parlamentarnu većinu. Pravila omogućuju da dva člana Predsjedništva mogu imenovati mandatara. Razumno političko djelovanje ne ostavlja prostora da se ignorira političku realnost dokazane većine zastupnika u Zastupničkom domu. Njegovo imenovanje postaje formalni čin. Opstruiranje imenovanja mandatara je protivustavno djelovanje. Ukoliko dva člana Predsjedništva namjerno neće da uvaže volju osigurane parlamentarne većine oni svjesno krše Ustav i Zakon o Vijeću ministara BiH. Podsjetimo da su prilikom stupanja na dužnost članovi Predsjedništva položili zakletvu u kojoj su se obavezali da će poštovati Ustav. Osim moralne i političke dimenzije kršenja zakletve članovi Predsjedništva mogu biti izloženi puno ozbiljnijim optužbama. Zastupnici koji su svojim potpisima dokazali da su osigurali parlamentarnu većinu mogu pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak radi očitog kršenja Ustava i zakona tj. na osnovu sukoba državnih institucija. S obzirom da najviši pravni akti precizno propisuju obavezno postupanje članova Predsjedništva Ustavni sud ima zadatak da konstatira kršenje Ustava i zakona i naloži Predsjedništvu njihovo dosljedno provođenje. Neprovođenje odluka Ustavnog suda je krivično djelo. Razumna politika nalaže članovima Predsjedništva da imenuju mandatara koji je okupio većinu u zastupničkom domu. Stranačka pripadnost tu postaje nebitna. Radi se o ustavnoj obavezi i demokratskom standardu.

Milanović je imenovao Plenkovića za mandatara

U susjednoj Hrvatskoj Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović (SDP) je imenovao Andreja Plenkovića (HDZ) za mandatara vlade. Njih dvojica se vole  kao mungos i kobra. A kojim riječima i uvredama jedan drugog časte poznato je širom Europske Unije i regiona, a ne samo u Hrvatskoj. Dragan Čavić (SDS) kao predsjednik Rs je nekada dao mandat Miloradu Dodiku (SNSD) da sastavi novu entitetsku vladu. To su bile njihove ustavne obaveze, a ne stvar dobre volje ili naklonosti. Ne treba strahovati da će buduće Predsjedništvo BiH, ko god ga bude sačinjavao, izabrati protivustavni, nepolitički, nedemokratski i samoubilački put. Ako ipak, odluče da udaraju glavom u zid sigurno će dobiti tešku glavobolju.