Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Politika/Kolumna
Kolumna

Srđan Amidžić, ministar za blokadu finansija i obične muslimane

Redakcija Mostar

Amidžićev mandat obilježila je i kriza u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) vezana za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška – Novi most te blokiranje odluke o raspodjeli prihoda od PDV-a među entitetima.

Piše: Lejla Memčić Herić


Mandat ministra finansija i trezora Srđana Amidžića obilježilo je njegovo učešće u blokiranju odluka u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, otvaranje graničnog prelaza u Bosanskoj Gradišci i blokada državnog budžeta. Nepotpisivanjem odluke o finansiranju izbora nastavio je praksu svog prethodnika Zorana Tegeltije.

Iako je Ministarstvo finansija i trezora formalno nadležno za pripremu budžeta institucija BiH, fiskalnog okvira i koordinaciju finansijskih politika, najveći dio Amidžićevog mandata protekao je u sporovima između različitih nivoa vlasti oko načina finansiranja državnih obaveza.

Srđan Amidžić preuzeo je funkciju ministra u augustu 2023. godine, u periodu kada je država već imala usvojen budžet za tu godinu.

Prvi budžet koji je pripreman tokom Amidžićevog mandata bio je budžet za 2024. Vijeće ministara BiH usvojilo je nacrt budžeta tek početkom jula, a konačni Zakon o budžetu institucija BiH za 2024. godinu usvojen je 23. jula 2024. godine.

Spor oko Viaducta

Najveću krizu tokom Amidžićevog mandata predstavljao je budžet za 2025. godinu. Proces usvajanja bio je blokiran mjesecima zbog političkog spora oko načina izvršenja obaveze prema slovenačkoj kompaniji Viaduct.

Spor je nastao nakon arbitražne odluke kojom je Bosna i Hercegovina obavezana na isplatu odštete zbog raskida ugovora koji je ranije zaključila Vlada Rs.

Amidžić je zagovarao rješenje prema kojem bi se sredstva osigurala iz dobiti Centralne banke BiH, dok su predstavnici iz Federacije odbacivali takav prijedlog. Zbog izostanka dogovora budžet institucija BiH za 2025. godinu mjesecima nije mogao biti usvojen.

Ova blokada dovela je do toga da država duži period funkcioniše bez novog budžeta, uz produžavanje privremenog finansiranja. Budžet za 2025. godinu konačno je usvojen tek 9. decembra 2025. godine.

Zbog ovog spora postojala je opasnost da bi zbog neizvršenja arbitražne odluke mogla biti ugrožena imovina i računi institucija BiH, uključujući Centralnu banku BiH i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt je 17. jula nametnuo odluku kojom je omogućeno izmirenje obaveze prema Viaductu. Prema toj odluci, za isplatu duga preusmjereno je 120 miliona KM iz rezervisanih sredstava od prihoda od putarina prikupljenih od 2018. godine, a taj iznos pripada dijelu prihoda entiteta Rs.

Kriza u UIO

Amidžićev mandat obilježila je i kriza u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) vezana za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška – Novi most te blokiranje odluke o raspodjeli prihoda od PDV-a među entitetima.

Radi se o odluci koju već dvije godine blokiraju predstavnici iz Rs-a, odnosno entitetska ministrica finansija Zora Vidović te ministar Amidžić, koji je i predsjedavajući ovog Upravnog odbora.

Kako se koeficijenti nisu mijenjali, nije se radilo ni poravnanje među entitetima, dug Rs-a prema Federaciji, prema procjenama, porastao je na više od 150 miliona KM.

Zbog ovoga je ekspertski član UO iz Federacije Zijad Krnjić odbijao dati saglasnost za usvajanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, koja je bila potrebna za otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci.

Granični prelaz je na kraju privremeno otvoren zahvaljujući HDZ-u i odluci Ministarstva sigurnosti nakon što na telefonskoj sjednici Vijeća ministara nije došlo do dogovora.

Krajem maja zamjenik državnog ministra finansija Muhamed Hasanović potpisao je nalog za isplatu sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provođenje Općih izbora koji se održavaju u oktobru ove godine.

Nalog je potpisao nakon što je Amidžić odbijao da odobri sredstva za provođenje izbora po zahtjevu CIK-a. Hasanović je mogao potpisati ovaj nalog na osnovu izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt u junu 2022. godine. Tada je probleme oko izdvajanja sredstava pravio Amidžićev stranački kolega Zoran Tegeltija.

Amidžić će ostati i upamćen po uvredljivom komentaru stavova i ličnosti Zijada Krnjića. „U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali, Boga mi, živi dosta muslimana, a Zijad Krnjić je jedan musliman koji kažnjava i srpski i bošnjački i hrvatski narod. (...) Most se ruši, a on danas govori da je protiv otvaranja graničnog prijelaza. Priča o suživotu, o jedinstvenoj i multietničkoj BiH, a on nije Bošnjak nego običan musliman koji mrzi Srbe“, kazao je Amidžić u maju ove godine.

Ko je Srđan Amidžić

Srđan Amidžić je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, a 2008. magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Tri godine kasnije je stekao zvanje doktora nauka na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci.

Od 2007. član je Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Na izborima 2014. godine izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Rs-a. Od 2016. do 2021. bio je zamjenik gradonačelnika Banje Luke Igora Radojičića, a potom odbornik u Skupštini Banje Luke.

U augustu 2023. imenovan je za ministra finansija i trezora BiH.

Od 2005. godine je angažovan na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci ‐ prvo kao asistent, a potom kao viši asistent i docent. Pauzu na fakultetu napravio je u periodu obavljanja funkcije zamjenika gradonačelnika Banje Luke.

Na fakultet se vraća 2021. Dvije godine kasnije izabran je za redovnog profesora gdje je i danas angažovan na nekoliko predmeta.

On i njegova supruga Vanja su u posljednjih 15 godina bili suvlasnici šest firmi, ali su svoje udjele prodali ili poklonili. Otkako je preuzeo funkciju u Vijeću ministara BiH, Amidžić formalno nije vlasnik nijedne firme.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.