Zeleni su nametnuli svoju viziju za zapadni Balkan, pa je u koalicionom sporazumu navedeno kako će se proširenje nastaviti paralelno sa reformama EU. U BiH nova vlada želi „podržati napore EU da se osigura dugotrajni mir, zasnovan na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela“.
Njemačka od jučer ima novu vladu. Na njenom čelu je socijaldemokrata Olaf Scholz, a koalicionu vladu čine tri stranke. Kopredsjedavajuća stranke Zelenih, druge najveće stranke u novoj vladajućoj koaliciji, Annalena Baerbock, izabrana je za novu ministricu vanjskih poslova.
Ovo je dobra vijest za zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.
U svom predizbornom programu Zeleni su za svoj cilj u BiH postavili „stvaranje građanskog društva sa jednakim pravima za sve građane BiH“. Zeleni su također zagovarali i nastavak politike proširenja, ne samo na zemlje zapadnog Balkana već i istočnu Evropu, od Ukrajine i Moldavije do Gruzije.
Šta bi „zeleno proširenje EU“ značilo u praksi najbolje pokazuje odnos njihove članice Evropskog parlamenta, Viole von Cramon, prema Srbiji i Kosovu.
Zbog svojih otvorenih i jasnih pozicija i rada u Srbiji od predsjednika Aleksandra Vučića i njemu bliskih tabloida proglašena je za državnog neprijatelja. Izložena je svakodnevnim napadima kroz medije, ali i od strane političara bliskih vladajućoj stranci. Da nije bilo Viole von Cramon, EU ne bi imala nikakvu reakciju na beogradski mural Ratku Mladiću. Ovako je barem Evropski parlament reagirao.
Ubuduće će (možda) i njemačka vlada.
U isto vrijeme na Kosovu Viola von Cramon, za razliku od većine dobronamjernih EU zvaničnika, spremna je otvoreno kritizirati premijera Albina Kurtija i njegovu vladu.
Da Zeleni misle ozbiljno pokazuje i rezultat njihovog sraza u pregovorima o novoj vladi sa skepticizmom oko proširenja EU kod Slobodnih demokrata (FDP). Najmanji od tri partnera u novoj vladi, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ne želi ni da čuje za proširenje EU dok se ne obave temeljne reforme same EU.
Zeleni su nametnuli svoju viziju za zapadni Balkan, pa je u koalicionom sporazumu navedeno kako će se proširenje nastaviti paralelno sa reformama EU. U BiH nova vlada želi „podržati napore EU da se osigura dugotrajni mir, zasnovan na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela“.
Ovo je dobra vijest za zapadni Balkan i BiH.
Da se razumijemo, za novu njemačku vladu naš region neće biti glavni prioritet i gledat će se kroz prizmu EU politike. To znači da će svoje pozicije morati nametnuti 26 drugih zemalja članica i neminovno će kroz kompromise biti razvodnjene. Kao što je i cilj iz predizbornog programa o „stvaranju građanskog društva sa jednakim pravima za sve građane BiH“ razvodnjen u „prevazilaženje etničkih podjela.“
Bez obzira na sve to, ovo je dobra vijest za zapadni Balkan i BiH.
Karte u Berlinu mogle su biti raspoređene i gore po nas.
