Republikanci pokrenuli opoziv Petea Hegsetha: Osam teških optužbi protiv Trumpovog ministra odbrane, glasanje već ove sedmice

Američki ministar odbrane Pete Hegseth suočava se s formalnom procedurom opoziva nakon što je republikanski kongresmen Tomas Masi (Thomas Massie) iz savezne države Kentaki 9. novembra podnio rezoluciju koja sadrži osam tačaka optužnice za teška kršenja zakona, zloupotrebu položaja i prekoračenje ustavnih ovlaštenja, navodi Politicki.ba.

Masi, član Republikanske stranke i jedan od najistaknutijih protivnika američkog rata protiv Irana unutar vlastite stranke, zatražio je da Predstavnički dom Kongresa odluči o Hegsethovoj odgovornosti. Njegova inicijativa dolazi neposredno nakon kongresnih izbora 3. novembra, na kojima su demokrati osvojili većinu u oba doma Kongresa.

Procedura je pokrenuta u trenutku kada republikanci još kontroliraju sadašnji saziv Kongresa, dok će novi saziv, s demokratskom većinom, početi raditi 3. januara 2027. godine.

Masi je rezoluciju predstavio kao pitanje privilegija Predstavničkog doma, što prema kongresnim pravilima omogućava ubrzano razmatranje. Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson mora odlučiti o njenom proceduralnom statusu, nakon čega bi glasanje moglo uslijediti najkasnije u srijedu, 11. novembra.

Republikansko rukovodstvo ima mogućnost pokušati zaustaviti inicijativu njenim odbacivanjem ili upućivanjem nadležnom odboru, ali bi i takva odluka zahtijevala izjašnjavanje zastupnika.

Prema dokumentu koji je Masi predstavio, prve tri tačke optužnice odnose se na rat protiv Irana. Hegsethu se stavlja na teret da je učestvovao u pokretanju i vođenju vojnih operacija bez odobrenja Kongresa, čime je, prema podnosiocu inicijative, prekršen američki zakon o ratnim ovlaštenjima iz 1973. godine.

Masi tvrdi da američke vojne operacije nisu bile odgovor na neposredni napad na Sjedinjene Američke Države niti na prijetnju koja bi opravdala zaobilaženje Kongresa.

Posebno mu zamjera nastavak vojnih operacija nakon što su oba doma Kongresa u junu usvojila rezoluciju kojom su zatražila povlačenje američkih snaga iz sukoba. U optužnici se navodi i da su vojne aktivnosti nastavljene nakon isteka zakonskih rokova za operacije bez kongresnog odobrenja.

Ostale tačke obuhvataju navodna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, zanemarivanje zaštite civila, vojne operacije u Venecueli i Jemenu te napade na plovila u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.

U dokumentu se navode i optužbe za protivzakonita ubistva najmanje 243 osobe osumnjičene za krijumčarenje droge tokom američkih vojnih operacija na zapadnoj hemisferi, uključujući navode o napadima na preživjele brodolomnike.

Jedna od optužbi odnosi se i na navodno ograničavanje slobode govora američkog senatora.

Masi smatra da je Hegseth svjesno provodio nezakonite naredbe i zloupotrijebio ovlaštenja ministra odbrane, zbog čega njegovo zadržavanje na položaju predstavlja prijetnju ustavnom poretku SAD-a.

Ovo nije prvi pokušaj pokretanja opoziva. Demokratska kongresmenka Jasmin Ansari iz Arizone podnijela je još 15. aprila 2026. rezoluciju za opoziv Hegsetha, uz podršku još 13 demokratskih zastupnika. Taj prijedlog upućen je Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma.

Masi je vlastitu inicijativu prvi put predstavio u septembru, ali je republikansko rukovodstvo prekinulo zasjedanje prije glasanja. Sada je ponovo pokrenuo postupak, u bitno drugačijim političkim okolnostima nakon izbornog poraza republikanaca.

Hegseth je optužbe odbacio, tvrdeći da je riječ o politički motiviranom pokušaju njegove smjene, a ne o stvarnim osnovama za opoziv.

Na konferenciji za novinare u Pentagonu u utorak, 10. novembra, izjavio je da se politička neslaganja oko vojne politike pokušavaju predstaviti kao teška krivična i ustavna kršenja.

Naglasio je da u 250 godina američke historije nijedan ministar odbrane nije opozvan zbog provođenja zakonitih vojnih operacija.

Hegseth je ranije poručio da neće popustiti pred pritiscima, upoređujući postupak protiv sebe s dva pokušaja opoziva Donalda Trumpa tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

„Nije uspjelo protiv predsjednika Trumpa, a neće uspjeti ni protiv mene“, izjavio je Hegseth u videoporuci objavljenoj na društvenim mrežama.

Na pitanje ima li dovoljno republikanske podrške da zaustavi postupak, odgovorio je da zbog toga nije zabrinut.

Glasnogovornik Pentagona Šon Parnel saopćio je da Hegseth namjerava ostati na čelu Ministarstva odbrane do kraja Trumpovog predsjedničkog mandata.

Trump je u razgovoru za Reuters 9. novembra snažno podržao svog ministra, ističući američke vojne operacije protiv Irana i Venecuele.

„Dobio je dva rata. Ne znam kako ga možete opozvati“, izjavio je Trump.

Američki predsjednik potom je potvrdio da će podržavati Hegsetha čak i ako Predstavnički dom izglasa njegov opoziv. Masija je nazvao gubitnikom, dok je predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson ocijenio da bi pokretanje opoziva usred vojnih sukoba poslalo lošu poruku američkim saveznicima i protivnicima.

Podršku Hegsethu pružio je i državni sekretar Marko Rubio, koji je inicijativu nazvao nepravednom i ocijenio da ministar odbrane dobro obavlja svoj posao.

S druge strane, demokratsko rukovodstvo Kongresa otvoreno podržava njegov opoziv.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris izjavio je da će glasati za opoziv, optužujući Hegsetha za zloupotrebu ovlaštenja, ugrožavanje nacionalne sigurnosti i vođenje rata protiv Irana koji je, prema njegovim riječima, povećao troškove života američkih građana.

Demokratski kongresmen Adam Smit, član Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, izjavio je za The New Republic da očekuje usvajanje rezolucije o opozivu.

Podršku postupku najavio je i demokratski senator Čak Šumer, koji bi u novom sazivu Kongresa trebao postati lider senatske većine. Šumer smatra da Senat mora provesti postupak protiv Hegsetha zbog nastavka rata protiv Irana uprkos kongresnim odlukama.

Prema analizi Reutersa, rezolucija bi mogla dobiti potrebnu podršku u Predstavničkom domu čak i prije nego što demokrati preuzmu većinu u januaru.

Agencija navodi da je dio republikanaca nezadovoljan Hegsethovim vođenjem rata, dok su izborni porazi dodatno produbili podjele unutar stranke.

Specijalizirani kongresni portal Roll Call ukazuje na dva faktora koja bi mogla utjecati na glasanje: broj republikanaca spremnih suprotstaviti se Trumpu i moguće odsustvo zastupnika koji su izgubili izbore.

Masi smatra da bi pojedini republikanci koji napuštaju Kongres mogli biti spremniji podržati opoziv jer više ne moraju voditi računa o narednim izborima.

Ipak, kako navodi Politicki.ba, izglasavanje opoziva u Predstavničkom domu ne znači automatsku smjenu ministra.

Za uklanjanje Hegsetha s položaja potrebno je da Senat, nakon postupka po optužnici, dvotrećinskom većinom izglasa njegovu osudu.

U sadašnjem sazivu Senata republikanci imaju 53 od ukupno 100 mjesta. Za osudu je potrebno najmanje 67 glasova, ukoliko svih 100 senatora učestvuje u glasanju.

Reuters zbog toga ocjenjuje da bi Hegseth mogao biti opozvan u Predstavničkom domu, ali da bi njegovo konačno uklanjanje s dužnosti kroz senatski postupak bilo znatno teže ostvariti.

Promjena odnosa snaga u januaru mogla bi dodatno utjecati na postupak. Demokrati će tada kontrolirati oba doma Kongresa, što im otvara mogućnost pokretanja novih istraga i saslušanja o Hegsethovom upravljanju Pentagonom.

Masi je upravo na tu okolnost upozorio Trumpa, pozivajući ga da ministra zamijeni prije početka rada novog saziva Kongresa.

Prema njegovim riječima, predsjednik bi sada mogao imenovati zamjenu i osigurati njenu potvrdu u Senatu, dok bi od januara mogao biti suočen sa znatno ozbiljnijim kongresnim istragama.

Demokrati su već najavili ispitivanje Hegsethove odgovornosti za smjene visokih vojnih zapovjednika, uključujući predsjedavajućeg Združenog štaba američkih oružanih snaga, kao i za odluke povezane s ratom protiv Irana.

Reuters navodi i zabrinutost pojedinih republikanaca da bi Hegsethov ostanak na položaju, uz pogoršane odnose s Kongresom, mogao otežati usvajanje planiranog paketa od 1.500 milijardi dolara za odbranu.

U američkoj historiji samo je jedan civilni čelnik vojske prošao postupak opoziva u Predstavničkom domu. Bio je to ministar rata Vilijam Belknap 1876. godine, optužen za korupciju. Podnio je ostavku prije glasanja, ali je Predstavnički dom ipak usvojio optužnicu. Senat ga kasnije nije osudio jer nije ostvarena potrebna dvotrećinska većina, stoji u tekstu Politicki.ba.