HDZ 1990 i HNP imaju devet zastupnika, ali za Vladu Kantona 10 treba 17: Ko će s kim i zašto je dogovor toliko težak?

Redakcija Mostar

Koalicija Ivana Vukadina i HDZ-a 1990 pokušava zadržati vlast nakon izbora na kojima je HDZ BiH osvojio najviše mandata. Ustavni uslov dvotrećinske većine, podjela hrvatskih stranaka i odnosi s bošnjačkim i srpskim zastupnicima otežavaju formiranje nove vlade.

Potpisivanjem koalicionog sporazuma između Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) i HDZ-a 1990 u Tomislavgradu otvorena je nova faza pregovora o formiranju vlasti u Kantonu 10. Dvije stranke, koje su sarađivale i u dosadašnjem mandatu, zajedno imaju devet zastupnika u kantonalnoj skupštini. Međutim, za izbor nove vlade potrebna im je podrška još najmanje osam zastupnika.

Za razliku od većine drugih kantona u Federaciji BiH, u Kantonu 10 za izbor vlade nije dovoljna natpolovična većina. Skupština ima 25 zastupnika, a za potvrđivanje izvršne vlasti potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 17 glasova. Za donošenje redovnih odluka, kada je propisana obična većina svih zastupnika, dovoljno je 13 glasova.

Takvo ustavno rješenje značajno utječe na pregovore jer nijedna politička grupacija ne može samostalno formirati vladu. Čak ni koalicija koja osigura 13 ili 14 zastupnika nema dovoljno glasova da izabere novi saziv izvršne vlasti.

Prema raspodjeli mandata nakon oktobarskih izbora, HDZ BiH osvojio je sedam zastupničkih mjesta, HNP pet, a HDZ 1990 četiri. Hrvatska nezavisna lista (HNL) i SNSD imaju po dva mandata, dok SDA, Stranka za BiH, SDP, Srpski nacionalni pokret i SNS imaju po jednog zastupnika.

Ukupno 18 mandata pripada hrvatskim političkim strankama i listama. Od toga HDZ BiH i Hrvatska nezavisna lista zajedno imaju devet, koliko imaju i HNP i HDZ 1990. Takav odnos snaga prenosi političko nadmetanje i na Klub Hrvata u Skupštini Kantona 10, koji ima važnu ulogu u uspostavljanju kantonalnih institucija i izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

HDZ BiH, kao stranka s najvećim pojedinačnim brojem mandata, najavio je razgovore o formiranju nove većine. Predsjednik kantonalnog odbora te stranke Dragan Konta izjavio je da HDZ BiH namjerava pregovarati s Hrvatskom nezavisnom listom i predstavnicima drugih konstitutivnih naroda.

Međutim, čak i kada bi HDZ BiH i HNL dobili podršku svih sedam zastupnika iz preostalih bošnjačkih i srpskih stranaka, imali bi ukupno 16 glasova, odnosno jedan manje od potrebne dvotrećinske većine.

S druge strane, HNP i HDZ 1990 s devet zastupnika mogu pokušati obnoviti saradnju sa strankama koje su učestvovale u dosadašnjoj vlasti. Među mogućim partnerima su SNSD, SDA i srpske političke liste, ali ni takva kombinacija sama po sebi ne osigurava potrebnih 17 glasova.

Prema tome, obje grupacije moraju tražiti podršku izvan kruga svojih najbližih političkih partnera.

Predsjednik HNP-a Ivan Vukadin, koji predvodi dosadašnju kantonalnu vladu, ranije je izjavio da HDZ BiH, kao stranka s najviše osvojenih mandata, treba prvi pokrenuti razgovore o sastavljanju nove vlasti. Istovremeno je ostavio otvorenom mogućnost dogovora između dva hrvatska politička bloka.

Vukadin je naveo da ne vidi razlog zbog kojeg HNP i HDZ 1990 ne bi mogli približiti stavove s HDZ-om BiH. Takav dogovor mogao bi otvoriti put formiranju šire parlamentarne većine.

Sličan stav iznio je Mladen Šarić, zamjenik predsjednika kantonalnog odbora HDZ-a 1990. On je poručio da ta stranka namjerava nastaviti pregovore zajedno s HNP-om i da neće samostalno ulaziti u političke aranžmane mimo dosadašnjeg partnera.

Ovakva pozicija posebno je važna za HDZ BiH. Bez podrške barem dijela zastupnika HNP-a ili HDZ-a 1990, odnosno drugačijeg dogovora s Hrvatskom nezavisnom listom i drugim strankama, teško može osigurati potrebnih 17 glasova.

S druge strane, HNP i HDZ 1990 ne mogu formirati novu vladu samo na osnovu podrške stranaka s kojima su dosad sarađivali. Njihova pregovaračka pozicija zavisi i od odnosa s Hrvatskom nezavisnom listom, koja je bliža HDZ-u BiH, te od spremnosti ostalih zastupnika da podrže novu izvršnu vlast.

Politički odnosi u Kantonu 10 već su ranije pokazali koliko je zahtjevno sastaviti dvotrećinsku većinu. Nakon izbora 2018. godine formiranje nove vlasti bilo je obilježeno dugotrajnim pregovorima i blokadama, a prethodni saziv vlade nastavio je obavljati dužnost dok nije postignut dogovor o novoj izvršnoj vlasti.

U tom periodu došlo je i do značajnih promjena unutar hrvatskog političkog prostora. Ivan Vukadin, ranije povezan s HDZ-om BiH, postao je jedan od ključnih političkih protivnika te stranke u Kantonu 10, a Hrvatski nacionalni pomak izrastao je u zasebnu političku organizaciju.

Formiranje vlasti nakon prethodnih izbora pokazalo je da se parlamentarna većina može uspostaviti i bez HDZ-a BiH, uprkos njegovoj organizacionoj snazi i utjecaju u drugim dijelovima Federacije BiH. HNP i HDZ 1990 tada su nastavili saradnju s drugim strankama, a Vukadin je zadržao poziciju predsjednika kantonalne vlade.

U sadašnjem sazivu, međutim, HDZ BiH ima sedam zastupnika, dok HNP i HDZ 1990 zajedno imaju devet. To znači da je prostor za formiranje vlasti bez dogovora između suprotstavljenih hrvatskih grupacija dodatno ograničen.

Postupak formiranja vlasti počinje konstituisanjem novog saziva Skupštine Kantona 10, izborom njenog rukovodstva i uspostavljanjem klubova konstitutivnih naroda. Nakon političkog dogovora o parlamentarnoj većini slijedi postupak izbora predsjednika i članova kantonalne vlade, za koji je neophodna dvotrećinska podrška zastupnika.

Poseban značaj imaju i pregovori o raspodjeli ministarskih pozicija, programskim prioritetima i nacionalnoj zastupljenosti u izvršnoj vlasti. Dogovor o broju zastupničkih glasova zato nije jedino pitanje koje stranke moraju riješiti.

Ukoliko se potrebnih 17 glasova ne osigura, nova vlada ne može biti izabrana, a dosadašnja nastavlja obavljati poslove u skladu s propisima koji uređuju njen mandat.

Za HDZ 1990 i HNP sada slijede razgovori sa svim parlamentarnim strankama, kako je najavljeno nakon potpisivanja sporazuma u Tomislavgradu. Nije objavljeno koje će stranke prve dobiti poziv niti postoji potvrđen dogovor o dodatnim partnerima.

Istovremeno, HDZ BiH i Hrvatska nezavisna lista nastavljaju vlastite političke razgovore. Prema dosadašnjim javnim izjavama, nijedna od dvije hrvatske grupacije nije isključila mogućnost međusobnog dogovora, ali nije potvrđeno ni da je postignuta saglasnost o mandataru, sastavu buduće vlade ili raspodjeli odgovornosti.



Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.