Sve ukazuje na to da će na stanje u etnitetu Rs koje nije dovršeno puškom i Dejtonskim sporazumom, tačku staviti volja i snaga onih koji imaju pravo glasa na izborima.
Piše: Almasa Hadžić
Nema zvaničnih podataka o broju glasača registriranih za glasanje na oktobarskim izborima putem pošte, kad je u pitanju njihova nacionalna struktura.
Ono što se nezvanično saznaje, bar kad je registracija Bošnjaka u pitanju, podaci su poražavajući.
Saznajemo da je za glasanje putem pošte na oktobarskim izborima u entitetu Rs prijavljeno oko 13.000 Bošnjaka, 7.000 Srba i 2.000 Hrvata.
Ako se zna da i jednih, i drugih i trećih u inostranstvu živi nekoliko stotina hiljada s pravom glasa, onda "piši majci po odjelo" kako bi u Bosni rekli za neku "gotovu stvar", odnosno suočavanje sa stvarnošću bilo da je ona istinita ili lažna.
Svoju gorčinu zbog malog broja prijavljenih Bošnjaka iz dijaspore za glasanje na oktobarskim izborima, među prvim, javno je iznio Bratunčanin Alvir Hasanović, nekadašnji borac u Srebrenici, sa adresom u Berlinu, jedan od najpoznatijih i najagilnijih zagovornika glasanja dijaspore na izborima u BiH "bez obzira kojoj ko političkoj opciji da pripada".
"Kako god, valja se pogledati u ogledalo. Ko više voli Srebrenicu? Mi ili oni? Kome je više stalo? Nama ili njima?
Od ukupno 1.409 Srebreničana iz dijaspore prijavljenih za glasanje putem pošte, Bošnjaka je 715, a Srba 694", piše Hasanović u jednom od svojih Facebook statusa, te dodaje:
"Danas je Bošnjaku iz Srebrenice u dijaspori, nažalost, teško i mrsko izvaditi ličnu kartu na svom topraku, pogotovo mu je teško i mrsko registrirati se za izbore i glasati, ali će zato biti spreman na pametovanje i kritiku svega i svačega u i oko Srebrenice.
U Generalnom konzulatu u Čikagu za glasanje se prijavilo samo šest Bošnjaka iz Srebrenice. U Ambasadi BiH u Vašingtonu samo dvoje! Nije puno bolja slika ni za glasanje putem pošte iz Amerike", navodi dobro obavješteni Hasanović.
U želji da sa istinom suoči svoje Podrinjce, od kojih su mnogi nerjetko spremni na svaku vrstu kritike stanja u Bosni i Hercegovini, samo ne vlastititog odnos prema državi u kojoj su rođeni, Hasanović, izražavajući veliko poštovanje spram onih koji su se prijavili za glasanje na ovogodišnjim općim izborima, upozorava da "dok mi šupljiramo i pametujemo, Oni glasaju i tako totalno mijenjaju stvarnost na terenu".
Od više od 10.000 Bratunčana koji žive u dijaspori, za glasanje na oktobarskim izborima, kaže za Politicki.ba Hasanović, registriralo se 1.003 glasača, od čega su 571 Bošnjaci i 432 Srbi.
Za glasanje iz dijaspore na predstojećim izborima prijavilo se 401 vlaseničkih Bošnjaka i 179 Srba, dok se od ogromnog broja zvorničkih Bošnjaka koji žive u dijaspori, za glasanje prijavilo negdje oko 1.000 njih.
Zvorničani, pak, kažu da je ovaj podatak "ohrabrujući" obzirom da ih je na lokalnim izborima glasalo nešto oko 200.
O tome, koliko će građana koji žive u Srbiji, na dan izbora lično stići u Podrinje kako bi glasali u općinama i gradovima u kojima su rođeni, zasada niko nema preciznih podataka.
Shodno predhodnim izbornim ciklusima, sigurno, to neće biti mali broj.
Sve ukazuje na to da će na stanje u etnitetu Rs koje nije dovršeno puškom i Dejtonskim sporazumom, tačku staviti volja i snaga onih koji imaju pravo glasa na izborima.
"Nije dovoljno samo nekome poslati novac kao vid jednokratne pomoći, doći u Bratunac 'bijesnim automobilom', uslikati se na Drini ili aščinici "Korzo" uz neki status na Facebooku, a onda se opet vratiti u dijasporu ne obazirući se na politički ambijent u kojom Bošnjaci tamo žive.
Ništa bolji nismo od Srebreničana. Ni nas nije plaho briga šta se u domovini, a pogotovo onom dijelu koji je uništen genocidom, dešava, niti ko u tom dijelu vlada. I mi trebamo pogledati istini u oči" poručije Alvir Hasanović, razočaran malim brojem svojih sugrađana prijavljenih za glasanje putem pošte.
Obzirom na predanu kampanju i razgovore sa našim građanima u dijaspori, Bošnjaci koji žive u Rs su s pravom razočarani podacima o malom broju svojih rođaka, prijatelja, komšija, prijavljenih za glasanje 2. oktobra.
Podastiru činjenice da su većina onih koji trenutno žive u nekoj od evropskih zemalja, u Americi ili Australijii, u općinama u kojima su rođeni, izgradili veleljepne kuće, uredili okućnice, ogradili svoja porodična imanja i nastavili živjeti u inostranstvu.
"Mi smo obradovani kad neko ko živi u inostranstvu izgradi novu i obnovi staru kuću u gradu, ili selu u kome je prije agresije živio. Ali kako shvatiti da mnogi od tih nikad nisu glasali na izborima.
Kad takvima neko razbije staklo na prozoru, bude im kriv Bošnjak odbornik u lokalnoj skupštini, poslanik u NS Rs itd.
Takvi mi nerjetko kažu da ih nije briga za glasanje jer smo svi mi 'lopovi' A istovremeno ti 'opovi' trebaju brinuti o njegovoj kući, avliji, majci koja živi sama itd. To je ono što me razočara", kaže za Politicki.ba mještanin Konjević Polja koji je očekivao daleko veći broj prijavljenih za glasanje putem pošte u entitetu u kome živi.
Mnogi sagovornici Politicki.ba , pa i sam Alvir Hasanović, ističu da "svi naši ljudi u dijaspori nisu isti" i da mnogi smatraju da, ako Bošnjaci ne budu imali svoj "politički glas" u entitetu Rs, da će se to najviše odraziti na ionako tegoban život onih koji su se vratili u svoja prijeratna mjesta prebivališta gdje su skoro svakodnevno izloženi raznim vrstama diskriminacije.
Mnogima će, kažu pojedini, džaba biti to što "petnaest dana u godini okreću janjce na ražnju, pišu statuse po Facebooku i dijele fotografije na kojima blješti raskoš njihovih novosagrađenih kuća" i uređenih avlija ako jednog dana u tom entitetu ne bude života za Bošnjake.
"Očekivao sam daleko veći broj registriranih Bošnjaka iz dijaspore za glasanje na ovim izborima. Posebno nas Podrinjaca koji bi, iz hiljadu razloga, trebali da se listom registruju za glasanje.
Pa mi smo ti koji smo preživjeli genocid", poručuje Alvir Hasanović obrazlažući razloge zbog kojih je javno izrazio svoje razočarenje odnosom jednog dijela dijaspore prema "kreiranju političkog ambijenta u Bosni i Hercegovini".
