Uloga stranaca i HDZ-a
Problem s Nikšićevom ocjenom jeste u tome što Sjedinjene Države ne pokazuju volju da se agilnije uključe u proces formiranja vlasti.
To je Američka ambasada i eksplicitno potvrdila u jučerašnjoj reakciji: “O formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini odlučuju izabrani predstavnici Bosne i Hercegovine. Medijski izvještaji da Sjedinjene Američke Države na bilo koji način pokušavaju uticati na taj proces potpuno su neistiniti.”
Prema tome, ostaje samo Evropska unija, koja ni ranije, za razliku od Amerikanaca, nije imala snagu da izvrši učinkovit pritisak na Dodika. Ako formiranje Vijeća ministara bude ovisilo o EU, onda se ono zadugo neće formirati.
Postoji još jedan bitan faktor, mnogo bitniji od vlasti u Beogradu, a koji Nikšić i novinarka FTV nisu sinoć spomenuli: to je HDZ. Dodik može spriječiti formiranje Vijeća ministara, samo ako ga u tome podrži HDZ, prije svega u Predsjedništvu BiH.
Ako HDZ ne bude pratio SNSD, novog predsjedavajućeg Vijeća ministara mogu imenovati Darijana Filipović i Denis Bećirović. A nakon toga, većina u Predstavničkom domu, koja ne mora uključivati SNSD, može imenovati novi saziv Vijeća ministara. To ne bi bio rezultat namjere da se isključi SNSD, već rezultat ultimatuma SNSD-a po kojem će - ili biti po njegovom, ili formiranja Vijeća ministara neće biti.
Ali mala je vjerovatnoća da će HDZ ići u formiranje Vijeća ministara bez SNSD-a. Rekao bih da je stranka Dragana Čovića spremna da djelom, ako već ne riječju, podrži Dodikov ultimatum. Dakle, HDZ ne mora ni kazati da zbog Ustavnog suda i SDP-a Filipović odbija dići ruku za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara. Dovoljno je da ne digne ruku i Dodikova najava bit će ispunjena.
HDZ će naći neki izgovor: mogu reći da teže konsenzusu, da ne žele da preglasaju Cvijanović, čekaju da se Bošnjaci i Srbi dogovore, itd. Međutim, šta god HDZ govorio, bit će jasno šta rade: u dosluhu s Dodikom blokiraju izbor novog saziva Vijeća ministara. Ili, još preciznije, blokiraju izbor bošnjačkih predstavnika u državnoj vladi.
Ako HDZ bude pratio SNSD u blokadi formiranja Vijeća ministara, bošnjačka politika i, generalno, naša javnost ne može otkočiti taj proces. Naročito, ako međunarodna zajednica ostane pasivna. Prije svih tu mislim na SAD. Ali najmanje dvije stvari možemo uraditi.
Na ljutu ranu ljutu travu
Kao prvo, trebamo vršiti pritisak na OHR da se uključi u problem. I vršiti pritisak na PIC da imenuje novog visokog predstavnika. OHR može biti pasivan, samo dok je situacija relativno stabilna. Ali, u situaciji kada Bosna i Hercegovina, zbog blokada SNSD-a i HDZ-a, ne može čak ni formirati vlast, neodrživ je narativ da OHR treba pasivan ili čak da ga treba zatvoriti.
Kada sam jučer ina društvenoj mreži X povezao Dodikovu najavu o Vijeću ministara sa statusom OHR-a, prvi se u komentarima javio ambasador BiH u Evropskoj uniji Obrad Kesić, koji je, uz određenu dozu panike, počeo da objašnjava kako Dodik ne blokira formiranje vlasti, itd. Zna vrlo dobro Kesić da situacija, u kojoj BiH ne može samostalno formirati vlast, potpuno ruši narativ da BiH treba pustiti da samostalno odlučuje, tj. da OHR treba zatvoriti.
OHR i postoji, upravo zbog ovakvih scenarija, kakve je jučer najavio Dodik.
Treba, dakle, udariti SNSD tamo gdje ga najviše boli. U slučaju da blokiraju formiranje Vijeća ministara, moramo tražiti od naših partnera u PIC-u, od Njemačke i Francuske preko Velike Britanije do Turske da stave na dnevni red izbor novog visokog predstavnika, pa i korištenje bonskih ovlasti, uz obrazloženje da SNSD svjesno blokira formiranje vlasti.
Također, ako HDZ praktično stane uz SNSD, treba i njih udariti tamo gdje ih najviše boli: treba odmah početi sa najavom kampanje Željka Komšića za izbore 2030. Jer, ako HDZ zajedno s SNSD-om, blokira formiranje Vijeća ministara, pokazat će se kao ispravne sve Komšićeve prognoze.
U izbornoj noći, Čović se zahvalio bošnjačkim glasačima što nisu utjecali na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Ako sad istim tim Bošnjacima, HDZ vrati tako što će im onemogućiti da imaju svoje predstavnike u Vijeću ministara, onda je jasno šta je odgovor.
I osjećaj nemoći, koji će Bošnjaci tokom iduće četiri godine imati, ako ne budemo mogli dobiti ono što nam pripada u Vijeću ministara, pretvorit će se u talas bijesa na kojem će jahati, s jedne strane, SDA, ali, s druge, Komšić. U tom slučaju, HDZ može očekivati da će biti pometen, ne samo na izborima za Predsjedništvo, već i na izborima za hrvatske zastupnike skupštinama mješovitih kantona.
Dakle ako HDZ odluči da će Trojka ostati u tehničkom mandatu u Vijeću ministara, neka ostane. Neka bude tako. Ali neka se spreme za posljedice, i HDZ, i Trojka.
Ako ne bude postojao drugi način da “B” komponenta uđe u Vijeće ministara, onda 2030. Bošnjaci trebaju izabrati dva člana Predsjedništva, koji će sami, bez SNSD-a i HDZ-a, moći imenovati Vijeće ministara. Dakle, na ljutu ranu ljutu travu.
