Jučer je u Sarajevu u 100. godini života preminuo Raif Dizdarević, nadaleko poznati bosanskohercegovački i jugoslavenski političar, bivši predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Već do danas su se od Dizdarevića oprostili brojni njegovi prijatelji, poznanici, saradnici i simpatizeri. Kako to obično bude kada neka istaknuta ličnost umre, oproštajne poruke su umjereno i skladno intonirane, ističu se vrline preminulog bez naročite analize dubine i suštine pokojnikove ličnosti i djela.
Za Dizdarevića u BiH zna dobro i ona generacija koja se rađala u vrijeme kada je njegov profesionalni vijek bio pri samom kraju a što koincidira sa krajem i države u kojoj je on stekao ugled i brojne titule. Znaju jer je Dizdarević još dugo godina, u vremenu kada je cijela jedna generacija odrastala i upijala znanja, u bosanskohercegovačkom javnom prostoru bio jedan od glavnih sagovornika za period koji je poznati bh. novinar Senad Avdić nazvao „golim godinama“ – period raspada bivše države što je bio uvod u epsku katastrofu naših života – (dvostruku) agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
Pa ipak, iako je u medijskom prostoru bio jedan od najpozvanijih svjedoka naše recentne prošlosti, nijednu političku ličnost te generacije nije pratilo više kontroverzi, pitanja, podpitanja, preispitivanja njegove uloge u tom kratkom ali burnom historijskom razdoblju. Ukratko, Raif Dizdarević je historijski najosporavanija ličnost iz cijelog političkog bošnjačkog/muslimanskog vrha Bosne i Hercegovine 80-ih godina prošlog stoljeća.
Afera “Agrokomerc” – najveća mrlja karijere
Poticao je iz ugledne fojničke porodice koja je dala sedam parizanskih boraca od kojih su trojica braće poginuli. Njegov uspon počeo je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća da bi vrhunac karijere doživio krajem 80-ih kada je u decembru 1987. godine podpredsjednik Predsjedništva SFRJ, a od sredine maja 1988. godine i predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Upravo je ovaj najviši uspjeh u karijeri Raifa Dizdarevića zapravo i najveća mrlja njegove karijere jer je do njega došao nakon montirane afere „Agrokomerc“ iza koje su stajale srpske obavještajne službe i srbijanska politička vrhuška predvođena Slobodanom Miloševićem i u kojoj je srušeno dotadašnje političko rukovodstvo predvođeno Hamdijom Pozdercem – u septembru 1987. godine.
Njegova uloga u rušenju političkog rukovodstva BiH na čelu sa Hamdijom Pozdercom nikada nije detaljno istražena ali je njegovo ponašanje u toku afere Agrokomerc i izjave koje je davao jasno signalizirale da je to ishod koji je on priželjkivao.
Nakon pogibije jugoslavenskog premijera Džemala Bijedića 1977. godine počinje streloviti uspon dvojice bosanskohercegovačkih političara – Hamdije Pozderca i Raifa Dizdarevića. Već od 1982. godine Hamdija Pozderac postao je najvažniji politički funkcioner u BiH preuzevši poziciju čelnog čovjeka Centralnog komiteta Saveza komunista BiH, dok je Dizdarević 1984. godine izabran za ministra vanjskih poslova Jugoslavije.
Već tada, početkom osamdesetih, počele su i napetosti u odnosima između ova dva rivalska „tabora“. Iako daleko od očiju javnosti, koplja su se lomila preko kompanije Agrokomerc, iza čijeg velikog poslovnog uspjeha su stajala braća Pozderac. Dizdarević je bio inicijator polemika i nastojanja da se preispituje poslovanje Agrokomerca.
„Pa zašto drugovi ne kažete da treba dovesti Raifa?“.
Nema nikakvih dokaza da je Raif Dizdarević bio umiješan u sam nastanak afere „Agrokomerc“, međutim, kada je ova afera doživjela vhunac i kada su je promiloševićevski beogradski mediji opisivali kao najveći kriminalni skandal u historiji socijalističke Jugoslavije, on je svojim izjavama stao na stranu takvih interpretacija.
Malverzacije sa mjenicama u Agrokomercu su zaista postojale ali je iz stavova i izjava Branka Mikulića i drugih bosanskohercegovačkih političkih prvaka bilo je jasno da su oni dobro znali pozadinu afere i da su njeni vinovnici u Beogradu, dok je Dizdarević insistirao na da se radi o čistom kriminalu a ne obračunu Beograda sa političkim rukovodstvom predvođenim Hamdijom Pozdercom. Krivica za aferu je, prema Dizdareviću, bila na rukovodstvu u Bosni i Hercegovini.
