Posjeta pape Leona XIV Turskoj i Libanu je znakovita i nije dobro da se poruke nisu čule u BiH
Redakcija Mostar
U vremenu kada su očita nastojanja nekih krugova da islam i kršćanstvo sve manje budu vjere, pa i religije, a sve više markeri kulture i političke dominacije bitno je imati papu koji je ovih opasnosti svjestan...
Nedavna posjeta pape Leona XIV Turskoj i Libanu prošla je skoro nezapaženo u Bosni i Hercegovini. Osim agencijskih vijesti skoro da nije bilo ozbiljnijih osvrta na značaj ovog apostolskog putovanja i poruka koje su odaslane tom prilikom.
INN Preporod je ovim povodom zatražio komentar Muhameda Jusića, direktora Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i člana Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, te bivšeg ambasadora Bosne i Hercegovine u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, Jemenu, Sultanatu Oman i Organizaciji islamske saradnje.
Član Rijaseta Jusić složio se sa zapažanjem Preporoda kako ova posjeta nije u bosanskohercegovačkoj javnosti dobila pažnju koju zaslužuje, dodavši kako je itekako značajno da je papa Leon XIV za svoje prvo putovanje u inostranstvo odabrao dvije većinski muslimanske zemlje.
Poruka je itekako znakovita i nije dobro da se poruke nisu čule u Bosni i Hercegovini, da ne ustvrdimo kako su možda svjesno prešućene.
– Poruke o upućenosti muslimana i kršćana jednih na druge i nužnosti uzajamnog poštovanja, koje su se čule tokom papinog apostolskog putovanja, danas su potrebnije nego možda u nekim ranijim periodima, kada svijet nije bio globaliziran u mjeri u kojoj je to danas i kada muslimani i kršćani nisu živjeli u toliko zajedničkih multikonfesionalnih društava kao što je to slučaj danas. Poruke o značaju jačanja veza između istočnog i zapadnog kršćanstva također zaslužuju ozbiljnu pažnju. U vremenu kada su očita nastojanja nekih krugova da islam i kršćanstvo sve manje budu vjere, pa i religije, a sve više markeri kulture i političke dominacije bitno je imati papu koji je ovih opasnosti svjestan i koji podjednako podsjeća i kršćane i muslimane na opasnost takvog odnosa prema svetom i smislu vjere i života – kazao je Jusić.
Žele legitimizirati svoju isključivost
Na pitanje u kakvom globalnom kontekstu dolazi ova posjeta, Jusić kaže kako se retorika sukoba civilizacija, koja se čak i na silu konstruiše bez utemeljenja u svakodnevnici, koristi se sve češće kako bi se širom svijeta targetirali muslimani, naročito u onim sredinama gdje su manjina ili useljenici.
– Vidno je kako se širom Evrope i Amerike širi slika o tome kako je kršćanstvo ugroženo od "islamske opasnosti" i da je nužna mobilizacija kako bi se kršćanski svijet odbranio. Na taj način se polariziraju i destabilizuju društva, što dovodi do općeg osjećaja nesigurnosti, neizvjesnosti i nepovjerenja. U tom procesu se ne preza od dehumanizacije, kršenja osnovnih ljudskih prava i širenja mržnje prema muslimanima što sve više podsjeća na vrijeme pred uspon fašizma. Za uspjeh ovih netolerantnih i isključivih ideologija presudna bi bila naklonost crkve, naročito one Katoličke kao najveće u svijetu. Blagoslov crkve za takvu retoriku i politike koje su same sebi dale u zadatak da navodno brane kršćanske vrijednosti značio bi njihovu legitimaciju. Zato su sve oči uprte u papu i njegov stav prema takvim interpretacijama kršćanstva i društvene stvarnosti. Između ostalog, ovom posjetom i svim što se moglo čuti tokom nje, papa Leon XIV poslao je poruku i nosiocima takvih ideja i politika koji bi da instrumentaliziraju religiju za svoje političke ciljeve – pojasnio je Jusić.
Foto: Anadolija - Papa Lav XIV posjetio i Sultanahmetovu džamiju tokom posjete Turskoj
Muslimani i kršćani imaju više zajedničkih vrijednosti nego razlika
Istovremeno, on skreće pažnju kako ono što se dešava na Zapadu ima svoje inačice na Istoku i da svijet funkcioniše po principu spojenih posuda i recipročne radikalizacije i deradikalizacije.
– Muslimanski svijet već neko vrijeme prolazi put kojim kreću neka zapadna društva danas. Za svoje slabosti uvijek su krivili druge. U javnom diskursu je postalo normalno za sve probleme kriviti "kolonijalni" Zapad koji je poistovjećivan sa kršćanstvom. To što imperije koje su izvozile sukobe u većinski muslimanski svijet i pljačkale njihove resurse već dugo u svojim maticama nisu bile kršćanske, nije imalo nikakvog efekta na to da radikalne skupine i ideologije prestanu širiti mržnju prema manjinama i iznutra razarati ta društva. Tako se došlo u situaciju da su kršćanske sljedbe širom muslimanskog svijeta postale mete radikalnih skupina i politika – naveo je Jusić.
Podsjetio je da neke od tih progonjenih i diskriminiranih kršćanskih skupina pripadaju sljedbama koje su preživjele samo u multikonfesionalnim muslimanskim društvima.
– Ni to nije bio dovoljan argument da radikalni elementi u njima ne vide nosioce globalne zavjere protiv muslimana, nego svoje komšije i prijatelje, nerijetko i pripadnike istog naroda s kojima žive stoljećima. Zato su značajne poruke koje su se čule od pape Leona XIV, ali i njegovih domaćina među muslimanskim liderima, o potrebi očuvanja tradicionalnih kršćanskih zajednica širom muslimanskog svijeta i garantiranja njihovih sloboda i prava, te odlučnosti da vjernici muslimani i kršćani širom svijeta nastave svoj zajednički historijski hod. Muslimani i kršćani kao istinski vjernici, ali i kao institucije koje ih predstavljaju u današnjem svijetu, imaju više zajedničkih vrijednosti ali i izazova nego razlika i sukoba. To treba biti poticaj za otvaranje novih vidika saradnje, a ne produbljivanje podjela – poručio je Jusić.
Imamo papu koji razumije zamke
Nadalje, Jusić smatra da će stoljeće pred nama zasigurno između ostalog odrediti i odnos pape i Katoličke crkve prema fenomenu militantne i nacionalističke religioznosti.
– Želja da se zaštiti vlastiti identitet pa i onaj vjerski i nacionalni ne smije postati opravdanje za mržnju i netrpeljivosti prema Drugome. Nije dobar put ni na Istoku ni na Zapadu da se vlastiti kolektivni identitet mobilizira preko širenja nepovjerenja prema drugome i izmišljanja neprijatelja. Zato svakako ohrabruje kada i nakon pape Franje opet imamo papu koji razumije zamke promocije koncepata sukoba civilizacija. To govori da je Katolička crkva u svom glavnom toku svjesna opasnosti kreiranja novih globalnih sukoba na vjerskim, kulturnim i civilizacijskim polarizacijama i da će nastaviti tražiti partnere širom svijeta pa i među muslimanima koji su svjesni istih izazova i koji su spremni zaustaviti neke nove fašizme, genocide, holokauste, pogrome i svete ratove dok još nije kasno. Zato s pravom možemo reći da smo ohrabreni prvom papinom posjetom inostranstvu – kazao je Jusić.
Podsjetimo, skoro sedam mjeseci nakon što je izabran za papu, Leon - Lav XIV je krenuo na svoje prvo putovanje u inozemstvo.
Od 27. do 30. novembra boravio je u Republici Turskoj, a zatim do 2. decembra u Libanu. T
ime je poglavar Katoličke crkve, porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država, nastavio međunarodni angažman svojih prethodnika i, čini se, otvorenu politiku dijaloga sa muslimanima koju je vodio papa Franjo.
