Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić oštro je odbacio tvrdnje da projekat Trojka više ne postoji, a nakon što se sve glasnije počelo govoriti da će SDP BiH biti dio vlasti sa SDA, HDZ BiH i SNSD-om.
Prvi sastanak nakon izbora Nikšić je održao sa predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, a ne sa svojim koalicionim partnerima. Narod i pravda i Naša stranka ostvarili su slabiji rezultat u odnosu na 2022. godinu, zbog čega je predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić podnijela ostavku preuzimajući odgovornost za izborni krah samo godinu nakon što je i formalno postala predsjednica te stranke.
Projekat Trojka nastao je nakon prošlih izbora i to na krilima uspjeha SDP BiH i potpomognut nekolicinom stranih ambasada. SDP je tada dobio člana Predsjedništva BiH, pet državnih zastupnika, petnaest federalnih zastupnika, a u Sarajevu je Trojka nastavila drugi mandat vlasti.
Nikšić je svoje kolege Konakovića i Ćudić pozvao na sastanak deset dana nakon izbora kada je dobio jasne signale da Konaković sa svojim NIP-om više nije poželjan partner, dok Naša stranka nema nikakav kapacitet da odlučuje o budućoj vlasti. Tom sastanku prisustvovao je i predsjednik NES-a Nermin Ogrešević koji već učvršćuje odnose sa Strankom za BiH.
Jasno je da će aktuelna vlast potrajati još neko vrijeme, barem kada je riječ o Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH, dok se kantonalne skupštine moraju formirati najkasnije deset dana nakon potvrđenih rezultata, a zatim slijedi i izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i formiranje kantonalnih vlada. Zato je Nikšić svojim istupom dan nakon održanog sastanka pokušao sanirati štetu navodeći da poštuje svoje političke partnere kako bi izbjegao komplikacije u još uvijek aktuelnim vladama. A da nije sve tako transparentno pokazuje i činjenica da se za sastanak saznalo dan nakon što je održan, a Nikšić je reagirao na medijske objave.
Inače, nakon što BH Telecomu nije odobrena kupovina Telemacha koju je Konaković zagovarao, odnosi između Nikšića i Konakovića su zahladnjeli. Konaković je o tome i javno govorio navodeći da sa Nikšićem nema nikakvu komunikaciju.
Čak i tokom predizborne kampanje, iako su zajednički stali iza kandidature Denisa Bećirovića, Nikšić i Konaković su se rijetko zajedno pojavljivali na skupovima podrške.
O ulasku ili o(p)stanku SDP-a u vlast govorili su i Dragan Čović i Milorad Dodik. Čović je lopticu prebacio na teren SDA i Bakira Izetbegovića s kojim je razgovarao u prošlu subotu, a u ponedjeljak je nakon susreta s Dodikom u Banja Luci poručio da bi “Izetbegović i Nikšić morali sjesti i naći neko rješenje”. Jasno je da Čović priželjkuje SDP u vlasti, a posebno zbog Vlade FBiH gdje bi se mogao desiti scenario u kojem HDZ i SDP imaju devet ministara i potrebnu većinu za donošenje odluka.
Nikšić je u svom javnom istupu kazao kako neće podleći pritisku onih koji kontinuirano pokušavaju nametnuti vlastite interpretacije i kreirati političke procese kroz medijske spekulacije.
“To bi bilo neozbiljno prema građanima koji su SDP-u ukazali povjerenje, kao i prema svim članicama i članovima SDP-a BiH. Svoje političke partnere poštujem i s njima razgovaram otvoreno. Tvrdnje da sam im saopštio da Trojka više ne postoji nisu istina, što je lako provjeriti s njima direktno. To je pitanje principa, i mojih ličnih i onih za koje se zalaže SDP.
O narednim koracima razgovarali smo i razgovarat ćemo sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”, naveo je Nikšić.
SDP je i pod pritiskom promjene rukovodstva stranke, a Nikšić više nema pravo kandidature za predsjednika. Dodatno opterećenje za SDP je i istraga POSKOK-a kojom su obuhvaćeni i Nikšić i ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, te još nekoliko osoba.
