Piše: Esad Širbegović
Na 75. Berlinskom internacionalnom filmskom festivalu, dobitnica Oscara Tilda Swinton zauzela je odlučan stav podržavajući pokret za bojkot, dezinvestiranje i sankcije (BDS), poznat po zagovaranju ekonomskih i kulturnih bojkota Izraela kao odgovora na njegov tretman Palestinaca. Swinton, koja je nagrađena za životno djelo, iskoristila je svoju platformu da kritikuje državno nasilje i saučesništvo međunarodnih institucija u omogućavanju masovnih zločina. Također je naglasila važnost bojkota kao oblika otpora, objašnjavajući svoju odluku da prisustvuje festivalu uprkos njenom slaganja s principima BDS-a.
Međutim, Swintonov stav naišao je na neprijateljski prijem u njemačkim medijskim krugovima. Jan Feddersen, novinar i urednik lista Die Tageszeitung (taz), koji se samodefiniše kao ljevičarski, dao je krajnje reakcionaran komentar o Swintonovoj. Napisao je:
"Ona je najsamozadovoljniji horor naše islamoljevičarske kulturne šikarije. Neprijatno."
Feddersenove riječi primjer su zabrinjavajućeg obrasca u njemačkom diskursu: prisvajanje propagandnih taktika iz nacističkog perioda kako bi se ciljala nova manjina. Njegova upotreba termina "islamoljevičarstvo" ( fr. islamogauchisme) odražava antisemitističku tropu "judeo-bolševizma", koja je lažno povezivala Jevreje s komunizmom i pomogla opravdati Holokaust. Ovo poređenje otkriva do koje mjere Njemačka nije uspjela u denacifikaciji—ne samo u demontaži nacističkih institucija, nego i u iskorjenjivanju ideoloških okvira koji su ih omogućili.
Judeo-bolševizam: Konstrukcija jevrejsko-komunističkog neprijatelja
Mit o judeo-bolševizmu bio je centralni element nacističke propagande. Predstavljao je Jevreje kao glavne arhitekte komunizma, kriveći ih za političke prevrate i društvene nemire. Ova teorija zavjere igrala je ključnu ulogu u opravdavanju anti-jevrejskih politika, od pravne diskriminacije do masovnog istrebljenja. Nacistički lideri poput Reinharda Heydricha i Ericha von Mansteina eksplicitno su povezivali svoje genocidne politike s potrebom da se eliminira "jevrejsko-bolševička prijetnja". Posljedice su bile katastrofalne: Holokaust je rezultirao industrijskim ubistvom šest miliona Jevreja, djelimično legitimiziranim uvjerenjem da su Jevreji ideološki opasni.
Ali ovaj trop nije bio jedinstven za nacističku Njemačku. Carska Rusija i razni desničarski pokreti u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama dugo su koristili ideju jevrejsko-komunističke zavjere kako bi mobilizirali nasilje i društvenu isključenost. Američki industrijalac Henry Ford objavio je 1920-ih godina Međunarodnog Jevreja, tekst koji je ojačao ovu teoriju zavjere i pomogao ukorijeniti antisemitizam u zapadni politički diskurs.
Islamoljevičarstvo: Savremena paralela
