Odluka predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da odlikuje ruskog predsjednika Vladimira Putina je veoma loša i u suprotnosti sa svim onim aspiracijama ljudi u BiH, ali i aspiracijama i težnjama ka institucijama Evropske unije.
Rekao je ovo u ekskluzivnom intervjuu za Srpskainfo američki ambasador u BiH, Michael Murphy.
On je odlikovanje Vladimira Putina nazvao velikom sramotom, ističući da je ruski predsjednik “pokrenuo agresivan rat i invaziju protiv Ukrajine, te protiv deset hiljada nevinih ljudi”.
"Vidjeli smo koliko je civila stradalo, vidjeli smo i bombardovanje stambenih zgrada u prethodnih nekoliko dana, uništavanje infrastrukture bez ikakvog obzira prema ljudskim životima i međunarodnom pravu i njegovim pravilima", rekao je Murphy.
On je u prvom intervjuu za medij iz Republike Srpske govorio i o aktuelnim političkim dešavanjima u BiH, proslavi 9. januara – Dana Republike, Miloradu Dodiku, kandidatskom članstvu BiH u EU, te se dotakao brojnih drugih tema, ali i uputio poruku Bosni i Hercegovini.
Dodik je izjavio da je spreman da isto odlikovanje uruči i predsjednicima svih država garanata Dejtonskog sporazuma, pa i američkom predsjedniku. Kako to komentarišete?
- Ukoliko predsjednik Dodik i Republika Srpska žele odati počast predsjedniku Bajdenu, najbolji način da to učine bilo bi da promijene kurs, da prestanu napadati Dejtonske strukture, da prestanu podrivati suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, te da počnu igrati konstruktivnu ulogu u građenju Bosne i Hercegovine i budućnosti ove države, koja ide u korist svim njenim ljudima. To podrazumijeva efikasne, učinkovite vlasti na svim nivoima, državnim i entitetskim; na taj način mogu odati počast predsjedniku Bajdenu.
Kako gledate na proces formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, koju bi činile SNSD, HDZ i stranke „osmorke“, ali bez SDA? Da li podržavate takvu strukturu buduće vlasti?
- SAD ne donose nikakve odluke u vezi s tim koje stranke ili ko će biti u vlasti. Želim reći da smo ohrabreni sa nekoliko stvari koje se trenutno dešavaju u vezi s formiranjem vlasti. Prvo, prilično brzo se to dešava, mislim brže nego što dešavalo u dugo vremena, ako se prisjetite posljednjeg perioda formiranja vlasti. Trebalo im je 14 mjeseci, a stranke su sada značajno skratile taj period. To je jako važno.
Zemlji treba uprava, treba joj vlada, jer se Bosna i Hercegovina suočava sa dosta ekonomskih i političkih izazova i potrebna vam je funkcionalna, efikasna i odgovorna vlada da se fokusira na rješavanje tih problema, ukoliko Bosna i Hercegovina želi dalje napredovati ka evroatlantskoj budućnosti. Ohrabreni smo činjenicom da stranke razgovaraju o programima i politikama.
Naravno, razgovarati o programima i politikama i opredjeljivati se za njih bitno je samo onda ako ćete ih provoditi. Tako da je jako važno za nove vlasti da se jednostavno fokusiraju na stvari koje su obećali glasačima i u vezi s kojim su se dogovorili da će ih uraditi. Ništa od toga neće biti lako. Postizanje kompromisa je teško, puno je reformi, puno pitanja koje su stranke obećale da će rješavati, a koja već nekoliko godina stoje tako. Prošle vlasti su jako malo napretka ostvarile. Dakle, nema garancije da će doći do uspjeha, ali ove stvari koje sam rekao su pozitivne; treba biti oprezan optimista u vezi s mogućnostima. Kako kažu u Velikoj Britaniji: “Dokaz kvaliteta pudinga je njegov okus kada ga jedete”. Znači treba osigurati da ispune svoja obećanja.
Retorika puna mržnje
Lider SNSD Milorad Dodik, kao i mnogi drugi koji se nalaze pod američkim sankcijama, odlično su prošli na opštim izborima 2022. Mislite li da im na taj način činite uslugu?
- Ovo su prilično ozbiljne aktivnosti Vlade SAD. One se ne preduzimaju tako lako, bazirane su na dokazima i postoji zakonski proces, pravni proces prije donošenja odluke o sankcionisanju bilo koga u vezi s korupcijom, antidejtonskim i antidemokratskim djelovanjima. Vrši se analiza, i sankcije dolaze sa posljedicama, jer to utiče na reputaciju ovih pojedinaca. Ne bih karakterisao to kao nešto što ide u korist bilo kome. Ako im nije stalo do sankcija, ne bi govorili o tome. Kada pogledate rezultate izbora od 2. oktobra, vidite da su lideri koji ili nisu pobijedili ili su dobili jako malo glasova zbog posljedica sankcija i zbog politika i ponašanja prema građanima ove zemlje. Građani su rekli “biće posljedica, nećemo vam dati podršku”. Tako da ne mislim, ne bih to karakterisao da činimo uslugu bilo kome. Mislim da i onaj koji je pod sankcijama ne misli da mu se čini bilo kakva usluga. Nema sumnje da trajektorija zemlje posljednje četiri godine barem, čak i duže, nije bila pozitivna.
Jedan od problema u BiH bila je strašna zapaljiva retorika, napadi na državu, nastojanja da se podriva Bosna i Hercegovina i njene institucije, teritorijalni integritet, i to je uglavnom dolazilo od predsjednika Dodika i njegovih saveznika. To je opasno; ako se to nastavi, zemlja će nastaviti dalje ići opasnim putem. Jedna od stvari koja mene brine, ne samo u vezi sa retorikom koju čujemo od Dodika, nego i retorika koju čujemo od drugih. Oni koriste tu zapaljivu nacionalističku retoriku, ponekad retoriku punu mržnje na načine da jednostavno zaboravljaju, ne misle o posljedicama onoga što rade.
Ova regija vidjela je kakve su posljedice takve vrste retorike. Bila je svjedokom toga i odgovorni politički lideri trebaju da to izbjegavaju. Postoji tendencija među političkim liderima u cijelom spektru u Bosni i Hercegovini. Nije ograničen na bilo koju političku stranku niti na bilo koju grupu da imaju pristup politici na sve ili ništa. Niko nikad ne želi da kompromisom dođe do konsenzusa, oni žele 100 odsto da dobiju, i to baš odmah. Na taj način ne funkcioniše efikasna politika, na taj način se ne gradi prosperitetna i sigurna budućnost Bosne i Hercegovine. Ako se ova vrsta politike nastavi, ništa dobro iz toga neće proizaći.
Ambasada SAD u BiH je 9. januara saopštila da će „Republika Srpska samu sebe uništiti“. Ne mislite li da su to prejake riječi? Šta pod tim podrazumijevate?
- Bili smo vrlo jasni, kao i ostali članovi međunarodne zajednice i domaći politički akteri po pitanju obilježavanja 9. januara, ne zbog američke ambasade ili zbog toga što to kaže Majkl Murphy, već jer postoji odluka Ustavnog suda BiH koja je obavezujuća, a koja kaže da to nije legalno. Ustav Bosne i Hercegovine prilično je jasan; entiteti, a tu je i entitet Republika Srpska, moraju raditi u skladu sa odlukama institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i odluke Ustavnog suda bez obzira sviđaju li im se ili ne. Na taj način funkcioniše demokratski sistem. Kao što sam i ranije sugerisao i rekao, zapaljiva retorika, obećanja o otcjepljenju ili kretanje ka samostalnosti, koja po Dejtonskom ustavu nije dozvoljena ni za jedan od dva entiteta, izjave ili djelovanja koja su uperena na podrivanje institucija Bosne i Hercegovine vode zemlju opasnim putem.












