Bosna i Hercegovina se smatra jednom od najproblematičnijih zemalja u Evropi. Dejtonski sporazumi iz 1995. godine okončali su rat u Bosni i Hercegovini, ali nisu učinili od nje stabilnu državu.
Umjesto jednog šefa države u BiH postoji Predsjedništvo koje se sastoji od tri člana: Bošnjaka, Hrvata i Srba. Istovremeno, država se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, od kojih svaki ima svog predsjednika i vladu.
Uz to, aktuelni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik aktivno promoviše otcjepljenje od BiH i priključenje Srbiji. Takođe blokira uvođenje sankcija protiv Ruske Federacije.
Uprkos tome, dva člana Predsjedništva BiH su prošle sedmice posjetila Ukrajinu: Željko Komšić (predstavnik Hrvata) i Denis Bećirović (predstavnik Bošnjaka). Njihovo učešće u Krimskoj platformi oštro je kritikovano u Republici Srpskoj - Dodik je u tome vidio čak i napad na jedinstvo države, piše Europejska pravda.
Pitali smo o njegovom viđenju rizika od novog rata u BiH, javnoj podršci Dodikovim separatističkim planovima i ulozi Ruske Federacije u napadima na zemlju.
Prije svega, pomalo provokativno pitanje. Sada se mnogo priča o tome da Bosna i Hercegovina ide u novi rat. Istina je?
- Prije svega, moram napomenuti da je politička situacija u Bosni i Hercegovini prilično nestabilna.
Drugo, okolnosti koje su dovele do rata u Bosni i Hercegovini 90-ih godina još nisu nestale. Međutim, za razliku od kraja prošlog vijeka, sada, po mom mišljenju, nema snaga sposobnih da vode novi rat.
Rat u BiH nikada nije počeo kao rat same Bosne i Hercegovine. Rat nam je uvijek dolazio spolja.
Prvo, to je nastalo kao rezultat politike tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. A onda je predsjednik Franjo Tuđman iz susjedne Hrvatske vidio priliku da podijeli našu zemlju. U to vrijeme ove su države bile sposobne za rat. Međutim, oni sada nemaju takav kapacitet.
Ali vjerujem da Bosna i Hercegovina uvijek treba ostati na oprezu. Zato što smo i dalje ovisni o regionalnim trendovima i promjenama u Evropi. Tako da u slučaju ozbiljnijih poremećaja možemo imati rat.
Po mom mišljenju, takav rat ne može početi sada. Takva odluka u zemljama bivše Jugoslavije, o ratu u Bosni i Hercegovini, sada se ne može donijeti. A takve mogućnosti danas jednostavno ne postoje.
Umjesto toga, vidimo kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio njenu podjelu. Da li je ovo stvaran scenario?
- Ne mislim da će biti uspješan. On neće dobiti dovoljnu podršku za takvu inicijativu.
Štaviše, malo je vjerovatno da će sama Srbija takvu inicijativu smatrati ispravnom u ovom momentu za sebe.
Jedini Dodikovi saveznici u ovom trenutku su Rusija i Putin.
Ali Rusija danas nema priliku da se miješa u poslove zapadnog Balkana. Sve snage Rusije sada su usmjerene na rat protiv Ukrajine, a ona nije u stanju da se miješa u dešavanja na zapadnom Balkanu.
Svakako da će Rusija nastojati da zadrži vlastiti utjecaj na zapadnom Balkanu, posebno uz posredovanje Dodika i Srbije, ali i uz pomoć nekih drugih političara, kao što je, na primjer, predsjednik Milanović (hrvatski predsjednik Zoran Milanović, poznat po proruskim izjavama op. e.p.).
Koja meka ili čvrsta sredstva uticaja Rusija koristi u Bosni i Hercegovini?
- Radi se o kombinaciji ovih alata.
To su i obavještajci i predstavnici paravojnih formacija... Pojavljuju se u Bosni i Hercegovini, pa odlaze iz zemlje, pa se opet pojavljuju.
Radi se i o uticaju masovnih medija. Međutim, ona nije toliko moćna u Bosni i Hercegovini kao što je nekada bila.
I, naravno, postoji politički uticaj, koji se najviše osjeća preko Milorada ( Dodika). A naravno, uvijek smo imali radikale koji podržavaju razne veze sa Rusijom u ovoj oblasti njenog uticaja. Morate biti oprezni s njima.
Mislite li da Srbi u BiH podržavaju separatističke pozive Milorada Dodika?
- Sudeći po rezultatima glasanja na izborima u BiH, prema kojima je Dodik pobijedio, onda da.
