Kandidatura Semira Efendića kroz brojke i slova

Piše: Avdo Avdić
 
 
 
Ulazak HDZ-ovog kandidata u Predsjedništvo garantira ostanak svih SNSD-ovih i HDZ-ovih kadrova u institucijama BiH. Kandidatura Semira Efendića ovu mogućnost čini izvjesnijom. Kao što, pored pogodovanja Denisu Bećiroviću u utrci za člana Predsjedništvo BiH, predsjednik SBiH pogoduje i strankama Trojke prilikom izbora zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Semir Efendi.ć.Kada svoju kandidatsku turneju započnete gostujući u programu “najrežimskije” TV kuće, sve uz hvalospjeve samog uredništva, onda sasvim sigurno ne možete sebe nazivati opozicionim kandidatom. A upravo je to učinio predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, poručujući iz studija Senada Hadžifejzovića da je “dosta Bakira Izetbegovića”. Dakle, Semir Efendić se kandidovao za člana Predsjedništva BiH da bi se suprotstavio Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku najveće opozicione stranke (SDA).

Semir Efendić, naravno, ima pravo kao i svi (osim onih diskriminisanih) da se kandidira za člana Predsjedništva. Možda će tom kandidaturom svojoj Stranci za BiH, u zbiru, donijeti neki glas više i neki kompenzacioni mandat u Državnom i Federalnom parlamentu. No, svojom kandidaturom predsjednik SBiH-a, vrlo vjerovatno, ostavlja na vlasti vladajuću Trojku i HDZ. Evo i kako.

Oko milion ljudi glasa za članove Predsjedništva BiH iz Federacije BiH. Od tih milion, 180 hiljada glasova (u varijanti kada bezočno kradu), pripada kandidatu HDZ-a BiH. Preostalih 800 hiljada glasova dijele kandidati stranaka čije je sjedište u Sarajevu. Na izborima 2022. godine, Denis Bećirović je osvojio 330 hiljada glasova, Bakir Izetbegović 214 hiljada, Mirsad Hadžikadunić 31 hiljadu, a Željko Komšić 227 hiljada glasova. Denisa Bećirovića, barem sada tako izgleda, podržat će skoro sve one stranke koje su ga podržale i 2022. godine. Osim SBB-a, stranke Fahrudina Radončića koja bi mogla imati svog kandidata i čiji bi kandidat, evidentno, oduzeo dio glasova Denisu Bećiroviću, odnosno vladajućoj Trojki.

S druge strane, Semir Efendić glasove opozicije dijeli na tri. Opoziciona baza, računajući i glasove i Mirsada Hadžikadunića, ima oko 470 hiljada glasova. SDA-ovi birači, izvjesno je, svoj glas neće dati Semiru Efendiću, jer on u krugovima te stranke još uvijek ima status “izdajnika”, s obzirom na to da je napustio SDA nakon nesuglasica sa rukovodstvom koje i danas upravlja Strankom demokratske akcije. SDA je, evidentno, u porastu, ali eventualna kandidatura Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva mogla bi tu stranku “vratiti na početne položaje”, mobilizirajući glasačko tijelo Trojke koje je 2022. godine glasalo protiv Izetbegovića, a ne za Denisa Bećirovića. No, ko god bio SDA-ov kandidat, on ne može osvojiti manje od 200 hiljada glasova, što opozicionu bazu na koju Semir Efendić računa – svodi na 270 hiljada glasova. Čak i da pokupi sve te preostale glasove, a nemoguće je, baza Semira Efendića bi bila manje od one na koju računa Denis Bećirović, čak i u situaciji da kandidat SBB-a oduzme Trojkinom kandidatu 60 hiljada glasova.

Kome to, onda, kandidatura Semira Efendića odgovara? HDZ-u BiH i Trojki. Podsjećamo na izbore 2022. godine. Semir Efendić je tada podržao kandidaturu Željka Komšića. Stranka za BIH je te godine, u utrci za Parlament FBiH, osvojila 36 hiljada glasova. I upravo su glasovi koje je Komšiću isporučio SBIH bili presudni da kandidat DF-a pobijedi HDZ-ovu Borjanu Krišto u utri za članicu Predsjedništva BiH. Sada Efendić, čija popularnost jeste u porastu, može osvojiti više od tih 36 hiljada glasova, što znači da kandidatura predsjednika SBIH-a pravi direktnu štetu DF-om kandidatu Slavenu Kovačević, i još direktniju korist HDZ-ovom kandidatu.

Tako bi zbog kandidature Semira Efendića, u Predsjedništvu BiH mogli sjediti Darjana Katić-Filipović iz HDZ-a BiH i Denis Bećirović iz Trojke. U tom slučaju, eventualna pobjeda opozicionog kandidata iz Rs ne bi značila ništa, jer HDZ ne bi formirao Vijeće ministara bez SNSD-a, a Trojka, zbog Vlade Federacije, ne bi smjela formirati vlast bez HDZ-a.

Zbog Schmidtovih amandmana, izbacivanje HDZ-a iz vlasti na nivou Federacije BiH više nije moguće. No, stranka Dragana Čovića može biti izbačena iz Vijeća ministara BiH, pod uslovom da dva člana Predsjedništva BIH ne dolaze iz SNSD-HDZ strukture, računajući u tu kvotu i stranke Trojke čiji je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, zajedno za Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića da bi Bosna i Hercegovina dobila “najbrže formirano Vijeće ministara BiH”, kojim upravljaju Milorad Dodik i Dragan Čović.

Budu li u Predsjedništvu BiH sjedili HDZ-ov Hrvat i SNSD-ov Srbin, uopće neće biti bitno ko su pobjednici u Sarajevu. Jer Vijeće ministara BIH će biti formirano onako kako žele Dodik i Čović, koji bi i u tom slučaju u Sarajevu birali partnera po principu – ko im da više. Čak i da pobijedi opozicioni kandidat iz RS-a, HDZ BiH bi sa svojim članom Predsjedništva BIH sigurno bio dio vlasti na nivou BiH. U tom bi slučaju dobili zamjenika predsjedavajuće(g) Vijeća ministara bez čijeg glasa ne bi bilo moguće promijeniti direktore Uprave za indirektno oporezivanje, Granične policije, SIPA-e i svih drugih državnih agencija kojima suvereno vladaju HDZ i SNSD. Dakle, ulazak HDZ-ovog kandidata u Predsjedništvo garantira ostanak svih SNSD-ovih i HDZ-ovih kadrova u institucijama BiH.

Kandidatura Semira Efendića ovu mogućnost čini izvjesnijom. Kao što, pored pogodovanja Denisu Bećiroviću u utrci za člana Predsjedništvo BiH, predsjednik SBiH pogoduje i strankama Trojke prilikom izbora zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Uzimamo za primjer Izbornu jedinicu 3 koju čine Kanton Sarajevo i Goražde.

Ova izborna jedinica daje četiri direktna mandata u Predstavnički dom PS BiH. Na izborima 2022. godine, tri mandata su otišla Trojki (SDP, NiP, NS), a jedan SDA-u. I na izborima ove godine, SDA ne bi trebala imati problema sa osvajanjem ovog mandata. S obzirom na evidentan pad popularnosti Trojke u Sarajevu, kao i na činjenicu da će Željko Komšić nositi državnu listu DF-a, drugi mandat bi mogao pripasti Demokratskoj fronti. U igri, dakle, ostaju dva mandata za koji se bore tri stranke Trojke i SBiH. Kada bi, recimo, Semir Efendić nosio državnu listu SBiH-a u Sarajevu, s obzirom na svoju bazu u Novom Gradu, SBiH bi, također, vrlo vjerovatno dobio jedan mandat u Predstavničkom domu PS BiH. Tako bi opozicija, skoro pa izvjesno, od četiri direktna državna mandata u Sarajevu, osvojila tri, što bi stranke Trojke svelo na jedan mandat iz izborne jedinice 3 iz koje su 2022. godine dobile – tri mandata. Osim toga, to bi značilo i kraj političke karijere nekog od lidera Trojke, jer će državnu listu NS-a nositi Sabina Ćudić, a listu NiP-a Elmedin Konaković, Kandidatura Semira Efendića sa člana Predsjedništva BiH olakšava Sabini Ćudić i Elmedinu Konakoviću posao u utrci za Parlament BiH, a strankama Trojke garantira najmanje jedan mandat više.

Zbog kandidature Semira Efendića, Stranka za BiH bi mogla ostati bez ijednog direktnog mandata u Predstavničkom domu PS BiH, jer, osim u Sarajevu, ova stranka nema razvijenu infrastrukturu koja bi mogla dosegnuti mandat u državnom parlamentu u drugim izbornim jedinicama. Evo kratke projekcije direktnih mandata.

Izborna jedinica 1 (USK i Kanton 10)

Ova izborna jedinica daje tri mandata. Po jedan mandat, skoro pa sigurno, osvojit će SDA i NES, dok zbog sukoba među hrvatskim strankama u Livnu, za treći mandat se bore SDP, DF, Pomak i HDZ.

Izborna jedinica 2 (HNK i ZHK)

Ova izborna jedinica daje tri mandata. Dva mandata pripadaju HDZ-u, dok jedan osvaja SDA. Postoji mogućnost da bi, u slučaju ujedinjenja “hrvatske” opozicije HDZ BiH pao na jedan mandat.

Izborna jedinca 3 (Kanton Sarajevo i Goražde)

Ova izborna jedinica daje četiri direktna mandata. SDA će sigurno osvojiti jedan mandat. DF, zbog kandidature Željka Komšića, najbliži je osvajanju drugog mandata. Sa Semirom Efendićem SBiH bi također bio blizu osvajanja trećeg mandata, dok bi se stranke Trojke borile za jedan mandat. No, s obzirom na to da je Efendić odlučio biti kandidat za člana Predsjedništva BiH stranke Trojke imaju veliku šansu da osvoje dva direktna mandata u ovoj izbornoj jedinici.

Izborna jedinica 4 (ZDK i SBK)

Ova izborna jedinica daje šesti direktnih mandata. SDa tradicionalno osvaja dva direktna mandata, dok HDZ BiH osvaja jedan. Skoro je izvjesno da će četvrti mandat pripasti SDP-u sa Zukanom Helezom, a peti mandat bi mogli osvojiti udruženi Šemsudin Mehmedović i Fuad Kasumović. Za šesti mandat najozbiljniji je konkurent DF sa Vlatkom Glavašem.

Izborna jedinica 5 (TK, Posavski kanton i Brčko)

Ova izborna jedinica daje pet direktnih mandata. SDA sigurno osvaja dva mandata. SDP BiH ima najmanje jedan. DF je na rubu jednog, dok će podjela petog mandata ovisiti o tome kakav će rezultat imati SDP-ova lista, odnosno, da li će biti tri puta jača od četvrtorangirane stranke u ovoj izbornoj jedinici.

Kako se može vidjeti, Stranka za BiH ima šanse da direktni mandat osvoji samo u Sarajevu, ali im kandidatura Semira Efendića za člana Predsjedništva smanjuje šanse. Međutim, zbog ukupnog broja glasova na nivou Federacije BiH, SBiH će sigurno preći cenzus, što znači da bi mogli osvojiti jedan kompenzacioni mandat. Ali to ovisi o drugim faktorima.