Na javni oglas za prijem u
profesionalnu vojnu službu (PVS) u Oružanim snagama BiH, raspisan za ukupno 500
mjesta, a koji je zatvoren 25. aprila, prijavile su se 874 osobe, kandidati za
posao u početnom činu vojnika.
Načelnik Odjeljenja za
regrutiranje, zadržavanje u službi i rezervne snage Uprave za osoblje Zajedničkog
šba tOS BiH pukovnik Enes Sačić ocijenio je u razgovoru za Fenu kako je odziv
na spomenuti oglas u očekivanim okvirima, s obzirom na unutrašnje i međunarodne
okolnosti, te širok pristup tržištu rada.
Međutim, struktura kandidata po
komponentama O SBiH, odnosno u pogledu zastupljenosti naroda (Bošnjaka, Hrvata,
Srba i Ostalih) nije ravnomjerna, te se bilježi manjak kandidata za popunu
pozicija iz reda hrvatskog naroda.
Od ukupnog broja prijavljenih
(874), 478 aplikacija kandidata i kandidatkinja je iz reda bošnjačkog naroda za
201 mjesto. Iz reda srpskog naroda imamo 341 prijavu za 88 mjesta koje su
oglasom otvorene. Nažalost, imamo samo 52 aplikacije za 207 mjesta iz reda
hrvatskog naroda, dok je iz reda Ostalih apliciralo troje kandidata za četiri
predviđena mjesta, precizirao je pukovnik Sačić, odgovarajući na upit u vezi sa
strukturom prispjelih prijava.
Najavio je, istovremeno, da će
zainteresirani kandidati i kandidatkinje za PVS moći aplicirati na ponovni
javni oglas, koji će biti raspisan do kraja ovog mjeseca.
Kada se radi o etničkoj
strukturi/zastupljenosti, ističe kako će biti potencirana popuna pozicija iz
reda hrvatskog naroda, te da će ti kandidati imati lakši pristup s obzirom na
više otvorenih pozicija.
Na upit o tome što bi mogli biti
razlozi slabijem odzivu kandidata za PVS iz reda hrvatskog naroda, Sačić navodi
kako je to u prvom redu otvorenost granica, uključujući posjedovanje dvojnog
državljanstva, odnosno širi pristup tržištima rada trećih zemalja, prvenstveno,
zemalja Europske unije, a o čemu svjedoči sve izraženi trend odlaska mladih iz
Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, izražava očekivanje
da bi poboljšanje stanja u pogledu socijalnog statusa pripadnika OSBiH moglo
doprinijeti većoj zainteresiranosti za vojni poziv.
Mišljenja je kako se zapravo radi
o svojevrsnoj ”demografskoj slici” aktualnog stanja u Bosni i Hercegovini, a
koja se ne reflektira samo na OS BiH, nego i na brojne druge oblasti i branše.
Mi bilježimo veliki broj poziva
svakodnevno i oni se uglavnom odnose na ekonomski segment, odnosno pitanja o
visini vojničke plaće, slobodnog vremena i određenih benefita, pojašnjava
Sačić.










