"Nije došlo do izjednačavanja vlasti i opozicije po broju mandata u Narodnoj skupštini da bi mi mogli biti odlučujući faktor za formiranje vlasti. SNSD i njihovi koalicioni parterni imaju dovoljno ruku za formiranje vlasti. Ipak, naglašavam da mi moramo biti prisutni u vlasti".
Razgovarao: Faris Marukić
Na lokalnim izborima održanim u oktobru 2016. godine Mustafa Gradaščević izabran je za odbornika u Skupštini Grada Bijeljina. Za potpredsjednika Skupštine Grada izabran je u decembru 2016. godine. Na lokalnim izborima održanim 2020. ponovo izabran za odbornika, a zatim i za potpredsjednika Skupštine Grada Bijeljina.
Razgovarali smo s njim o položaju Bošnjaka u manjem bh. entitetu, proteklim općim izborima, toku formiranja vlasti, s posebnim osvrtom na ulogu dijaspore u izborornom procesu.
Gradaščević navodi da položaja Bošnjaka u Semberiji i generalno u Rs-u nije dobar.
"To se prije svega ogleda u sigurnosnom smislu,ali i osnovnih ljudskih prava. Tu mislim na pravo na zapošljavanje, na izučavanje maternjeg bosanskog jezika u školama, ali i mnoga druga prava. Nažalost politika kroji našu sudbinu, a to se posebno odražava na Bošnjake".
Navodi da postoji konstantno "zakidanje" Bošnjaka, koje predstavlja neki tihi pritisak da Bošnjaci napuste ta područja.
"Kada poredimo trenutni broj s brojem Bošnjaka prije nekih deset godina on se kontinuirano smanjuje, kako odumiranjem, tako odlaskom van naše zemlje, mahom u zapadne zemlje, ali i odlaskom u Federaciju Bosne i Hercegovine.
Moram navesti da je ovdje segregacija institucionalna. Postoje neke zakonske forme koje nam daju pravo, ali to je čista forma.
Uzimam kao primjer školu "Meša Selimović" u Janji. Polovina djece u toj školi su bošnjačka. Odlukom jednog čovjeka ovdje je ukinut naziv bosanski jezik, i uvedena je groteskna, frankenštajnska forma da je to "jezik bošnjačkog naroda". Iako djeca uče po planu Tuzlanskog kantona u pedagošku dokumentaciju se upisuje neželjenje i neispravan naziv.
Spomenuo sam i problem sa zapošljavanjem – posebno u javnim preduzećama. U nekim javnim preduzećima na entitetskom nivou imamo jednog ili nijednog zaposlenog Bošnjaka. U pošti na primjer imamo samo jednog Bošnjaka".
Ističe da su u poređenju s drugim povratničkim sredinama Bošnjaci Semberije u nešto manje lošem položaju.
"Ima nekih pozitivnih stvari koju su produkt istrajne borbe političkih predstavnika na ovog području, ali nam, naglašavam, ništa nije servirano na tanjiru".
Komentirao je minule opće izbore, te navodi da njihova analiza predstavlja kompleksno pitanje.
"Ako govorimo o mom ličnom rezultatu onda mogu biti zadovoljna. Bio sam kandidat za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine ispred Stranke demokratske akcije i Pokreta za državu. Imao s oko 2.850 glasova iz moje izborne jedinice.
Što se tiče stranke, mogu do određene mjere biti zadovoljan, ali ima dosta prostora za rad. Postoje stranke koje nisu sudjelovale na ovoj zajedničkoj listi, a i one koje nisu imale svoje kandidate ali su aktivno radile za izbore. Postoje i stranke koje su formirale drugu, separatnu listu. Postavlja se pitanje za koga su bošnjačke stranke radile i čije su interese slijedile. Ukupno je oko 10.000 bošnjačkih glasova bačeno u prazno.
Pored aktivne borbe i želje da se Bošnjaci ujedine imali smo rasipanje, curenje glasova, a izuzetno dobro znamo koliko znači imati svoje predstavnike u organima koji donose odluke", kaže Gradaščević.
Komentirao je i djelovanje Pokreta za državu.
"Nadam se da će Pokret za državu nastaviti živjeti na području manjeg entiteta, posebno za naredne lokalne izbore koji slijede za manje od dvije godine. Nadam se da će stranke koje su bile van pokreta, a nanijele su štetu Bošnjacima – vjerovatno bez želje da štetu izazovu zajednički nastupiti sa nama na narednim izborima. Bitno je da se pošalje poruka zajedništva, koja nadilazi partikularne interese pojedinaca i stranaka.
Samo zajedništvom možemo dodatno popraviti izborni rezultat, a time i položaj Bošnjaka u manjem entitetu".
Kaže da nije sudionik pregovora za formiranje vlasti u manjem bh. entitetu, ali, naravno, želi reći svoje mišljenje.
"Nije došlo do izjednačavanja vlasti i opozicije po broju mandata u Narodnoj skupštini da bi mi mogli biti odlučujući faktor za formiranje vlasti. SNSD i njihovi koalicioni parterni imaju dovoljno ruku za formiranje vlasti. Ipak, naglašavam da mi moramo biti prisutni u vlasti.
Velika greška pravljena je u prethodna mandata kada nismo bili dio skupštinske većine u ovom entitetu", opcjenjuje Gradaščević.
Smatra da ne treba bježati od procesa odlučivanja.
"Ako participiramo u organima odlučivanja, važno je da budemo dio većine koja donosi odluke. Ne gajim iluziju da smo suštinski možemo činiti promjene ovdje, ali je važno da naši predstavnici budu sukreatori odluka. U zadnje vrijeme bilo je osjetno da naši predstavnici probosanskih partija nisu pariticipirali u vlasti posljednjih mandata. Zbog toga Pokret za državu, bez obzira ko bude bio nosilac vlasti, treba biti dio procesa donošenja odluka na jednom aktivnijem nivou".
Što se tiče dijaspore i njenog uticaja na izborni rezultat potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina navodi da je polovično zadovoljan.
"Bio sam u obilasku naših ljudi u Norveškoj, Švedskoj, Austriji, Francuskoj...kad saberem bio sam u tim zemlje skoro dva mjeseca i aktivno sam sudjelovao u lobiranju za registraciju glasača. Da li je to konkretno polučilo rezultat ostavio bih objektivnijim ljudima da kažu.
Ne smijemo krivicu prebaciti isključivo na dijasporu – krivice ima i na nama koji smo predstavnici našeg naroda ovdje. Moramo više biti prisutni! Često imao priliku da čujem od naših ljudi da se dolazi samo kad nešto treba i nažalost je to tako.
Upravo za Dan državnosti idem na poziv naših ljudi u Švicarsku da sudjelujem na jednoj tribini koju organiziraju. Tim ljudima ne treba nešto previše – nemaju oni egzistencijalnih problema. Njima treba pažnje, informacija iz prve ruke. Tek tada trebamo očekivati veći angažman naših ljudi iz dijaspore", ističe on.
Smatra i da je kompliciran proces registracije mnoge obeshrabrio.
"S druge strane treba naglasiti da je proces registracije jako kompliciran. Prije svega potrebna je informatička pismenost".
Poziva ljude koji kreiraju te odluke da se proces registracije dodatno pojednostavi i tako ohrabri masovniji odziv.
"Nažalost kod nas još živi nasljedstvo socijalističkog vremena u kojem se za sve traži 'papir više'.
Tek kada poradimo na oba navedena polja vidjet ćemo masovniju registraciju.
Ovom prilikom zahvaljujem svim ljudima koji su se registrirali i iskoristili svoje biračko pravo", zaključio je u razgovoru za Politicki.ba Mustafa Gradaščević.
