Građanima priče o rezervama, a gorivo sve skuplje: Gdje su rezultati Uprave OTF-a?

Dok građani i privreda strahuju od novih poskupljenja goriva, pa i mogućnosti da cijena dostigne 4 KM po litru, javnosti se ponovo predstavljaju novi modeli robnih rezervi, saradnja s distributerima i planovi za budućnost. Međutim, osnovno pitanje ostaje bez jasnog odgovora: šta je konkretno urađeno s novcem građana i koliko goriva Federacija BiH zaista ima na raspolaganju u slučaju ozbiljne krize?

Godinama se prikupljaju namjenska sredstva kroz taksu na naftne derivate, a svrha tih sredstava jeste osiguranje rezervi i stabilnosti snabdijevanja. Umjesto jasnog izvještaja o nabavljenim količinama, stanju zaliha, utrošku sredstava i sigurnosti snabdijevanja, javnost dobija nova saopćenja i obećanja.

Terminali postoje, ali gdje su rezerve?

Prema informacijama kojima raspolažem, raspoloživi skladišni kapaciteti u Blažuju i Živinicama i dalje su u značajnoj mjeri nepopunjeni. Upravo zato je neophodno da Uprava OTF-a javno objavi tačne i ažurirane podatke o količinama goriva, vlasništvu nad zalihama i broju dana potrošnje koje postojeće rezerve mogu pokriti.

Posebno je indikativna Odluka Uprave od 19.3.2026. godine, kojom je odobren javni poziv za iznajmljivanje 29.500 m³ slobodnih skladišnih kapaciteta u Blažuju. Odlukom je predviđeno da Vlada FBiH snosi troškove najma zakupaca najduže tri mjeseca, sredstvima iz tekuće rezerve Budžeta FBiH. Građani imaju pravo znati kakav je rezultat tog modela, koliko je sredstava izdvojeno, kome su plaćena i koliko je dodatnih rezervi njime stvarno osigurano.

Ako se danas ponovo najavljuje sličan model saradnje s distributerima, onda se mora odgovoriti: šta je bilo s prethodnim modelom i zašto se rezultati ne predstavljaju prije novih obećanja?

Bihać – milioni potrošeni, terminal nije u funkciji

Posebnu pažnju zaslužuje rekonstrukcija Terminala Bihać. Prema ranije iznesenim podacima i informacijama, ugovorena vrijednost projekta iznosi oko 20 miliona KM, rokovi su probijeni, a terminal ni više od godinu dana nakon isteka prvobitnog roka nije stavljen u funkciju. U javnosti su se spominjali podaci o približno 20–25% izvedenih radova i oko 10 miliona KM utrošenih sredstava.

Uprava je dužna objaviti službeni presjek izvedenih radova, ukupno plaćenih sredstava, preostalih obaveza, razloga kašnjenja i realnog datuma završetka. Bez tih podataka, svaka nova najava o jačanju rezervi zvuči kao pokušaj skretanja pažnje s projekata koji već godinama čekaju završetak.

Gdje je kontrola namjenskih sredstava?

Dodatnu zabrinutost izazivaju pitanja kontrole utroška namjenskih sredstava prikupljenih iz takse. Prema informacijama koje su ranije iznesene, kontrola za 2025. i 2026. godinu nije provedena na način koji bi otklonio sve dileme, dok je formiranje nadležne komisije također bilo sporno.

Ako su ti navodi tačni, nadležni organi moraju hitno utvrditi zašto zakonom i odlukama propisani mehanizmi kontrole nisu pravovremeno provedeni. Nije dovoljno da se sredstva prikupljaju; mora postojati transparentan i provjerljiv odgovor na pitanje gdje je svaka marka utrošena.

Posebno se mora razjasniti računovodstveni tretman nabavljenih rezervi i prihoda povezanih s njihovom nabavkom, kao i pitanje da li je iskazana dobit zasnovana na stvarno ostvarenim prihodima ili na računovodstvenom priznavanju namjenskih sredstava. O tome konačan sud moraju dati nadležni revizorski i kontrolni organi, na osnovu potpune dokumentacije.

Nova zapošljavanja, a isti prihodi?

U javnosti su izneseni i navodi o prijemu 45 novih radnika. Zapošljavanje samo po sebi nije sporno ukoliko je zakonito i opravdano stvarnim potrebama. Međutim, Uprava mora objaviti kako se povećani troškovi rada finansiraju, posebno ako redovni prihodi nisu rasli istom dinamikom.

Zakon i odluke Vlade dopuštaju korištenje određenog dijela namjenskih sredstava za propisane troškove Operatora, ali to ne znači da je dozvoljeno neograničeno preusmjeravanje sredstava. Potrebno je utvrditi da li su poštovani svi procenti, finansijski planovi i namjene. Svaka eventualna nepravilnost mora biti predmet nezavisne kontrole, a ne političkog prepucavanja.

Građani ne mogu točiti saopćenja

Robne rezerve nisu sredstvo za političku promociju niti projekat koji se može beskonačno najavljivati. Njihova svrha je da u kriznim situacijama država ima stvarne količine goriva, funkcionalne terminale i sposobnost da zaštiti tržište od poremećaja u snabdijevanju.

Zato se od Uprave OTF-a, resornog ministarstva i Vlade FBiH traži da bez odlaganja javno objave:

    Tačno stanje rezervi po terminalima, vrstama derivata i vlasništvu.

    Ukupan iznos prikupljene takse i detaljan utrošak namjenskih sredstava za 2025. i 2026. godinu.

    Rezultate odluke o zakupu 29.500 m³ u Blažuju i iznose eventualnog budžetskog sufinansiranja.

    Stvarno stanje projekta Bihać, uključujući plaćanja, izvedenost i rok završetka.

    Finansijski efekat novih zapošljavanja i izvore iz kojih se pokrivaju povećani troškovi.

    Nalaze nezavisne kontrole i revizije o zakonitosti i namjenskom korištenju sredstava.

Ako je sve zakonito i opravdano, to treba pokazati dokumentima. Ako postoje nepravilnosti, nadležne institucije moraju utvrditi odgovornost.

Građani su godinama izdvajali novac za sigurnost snabdijevanja i imaju pravo tražiti rezultate. Jer, kada gorivo poskupljuje, prazni terminali i puna usta obećanja nisu odgovor koji Federaciji BiH treba.