Evropska unija suočava se s ozbiljnim rizikom nestašice prirodnog plina tokom predstojeće zime, a novi izvještaji energetskih stručnjaka upozoravaju da bi manjak energenata mogao izazvati novi rast cijena i prisiliti pojedine države na mjere ograničavanja potrošnje.
Prema analizama u koje je imao uvid Politico, evropskom tržištu tokom zime moglo bi nedostajati čak 14 milijardi kubnih metara prirodnog plina. To odgovara približno sedam posto ukupne potražnje u Evropskoj uniji, odnosno količini potrebnoj za snabdijevanje između 10 i 12 miliona domaćinstava.
Procjene je objavio američki Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA), a na slične rizike upozorava i Evropska mreža operatora transportnih sistema za plin (ENTSO-G), čiji je izvještaj o snabdijevanju tokom zime 2026/2027. predstavljen evropskim energetskim zvaničnicima.
Problem dodatno otežavaju poremećaji na svjetskom energetskom tržištu izazvani ratom u Iranu, koji je ograničio raspoložive količine plina i povećao konkurenciju među kupcima.
Evropska skladišta trenutno su popunjena nešto više od 70 posto, što je najniži nivo zabilježen u ovom dijelu godine otkako se 2011. godine vodi odgovarajuća evidencija.
Jedan od razloga za takvo stanje jeste ponašanje trgovaca, kojima su visoke cijene tokom ljeta učinile prodaju plina isplativijom od njegovog skladištenja za zimsku sezonu.
Posljedice bi mogle postati posebno ozbiljne ukoliko predstojeća zima bude jednako hladna kao prethodna.
U tom slučaju, prema procjenama IEEFA-e, Evropska unija mogla bi raspolagati sa sedam milijardi kubnih metara manje uskladištenog plina nego što joj je potrebno za sigurnije snabdijevanje.
To ne znači nužno da će evropske države ostati bez energenta, ali bi ih moglo prisiliti da dodatne količine nabavljaju na međunarodnom tržištu, po znatno višim cijenama.
Ako potrebne količine ne budu dostupne, pojedine zemlje mogle bi posegnuti i za mjerama smanjenja potrošnje.
Ana Jaller-Makarewicz, vodeća analitičarka IEEFA-e za evropsko energetsko tržište, upozorava da nedovoljno popunjena skladišta ostavljaju Evropsku uniju bez odgovarajuće zaštite od novih poremećaja.
„Evropa ima manju sigurnosnu rezervu za suočavanje s poremećajima u globalnom snabdijevanju, što je čini osjetljivom na nagle skokove cijena“, upozorila je Jaller-Makarewicz.
Dodatni problem mogao bi nastati ukoliko evropske zemlje tokom zime gotovo potpuno iscrpe raspoložive zalihe.
Tada bi već naredne godine morale nabavljati znatno veće količine plina za ponovno punjenje skladišta, čime bi se produžio ciklus visokih cijena i nedovoljnih rezervi.
Na takav razvoj događaja upozorava i ENTSO-G.
Prema njegovoj analizi, u slučaju hladne zime i ograničenog uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG), popunjenost evropskih skladišta mogla bi pasti na svega 11 posto.
Riječ je o nivou koji predstavlja donju granicu strateških rezervi, čije korištenje nije jednostavno zbog tehničkih i sigurnosnih ograničenja.
ENTSO-G procjenjuje da bi, ukoliko evropske države žele završiti zimsku sezonu sa skladištima popunjenim najmanje 30 posto, mogle biti prisiljene smanjiti potrošnju za količinu koja odgovara približno sedam posto ukupne potražnje.
Takav scenarij podrazumijevao bi ograničavanje isporuka pojedinim potrošačima ili druge mjere štednje energije.
Situaciju dodatno komplikuje odluka Evropske unije da od januara zabrani dugoročne ugovore o isporuci ruskog ukapljenog prirodnog plina.
Prema procjenama IEEFA-e, ta mjera mogla bi smanjiti evropski uvoz za dodatnih sedam milijardi kubnih metara.
Ruski plin ranije je imao važnu ulogu u pokrivanju sezonskih promjena potrošnje, posebno tokom zimskih mjeseci.
„Sada Evropa zavisi od skladišta kako bi prebrodila zimu“, navodi se u analizi IEEFA-e.
Istovremeno, evropska potrošnja plina tokom zimskih mjeseci ponovo raste, dok ukupni uvoz uglavnom stagnira.
Zbog toga se sve veći dio sezonskih potreba pokriva povlačenjem energenta iz postojećih rezervi.
Podaci IEEFA-e pokazuju da je u januaru 2026. iz evropskih skladišta neto povučeno 22,6 milijardi kubnih metara plina, dok je u istom mjesecu 2025. povučeno 18,8 milijardi, a godinu ranije 17,8 milijardi kubnih metara.
Jedna od mogućnosti za nadoknadu manjka jeste povećanje uvoza LNG-a, prvenstveno iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su postale jedan od najvažnijih snabdjevača evropskog tržišta.
Međutim, takvo rješenje bilo bi izuzetno skupo.
Prema izračunima IEEFA-e, nabavka dodatnih količina plina po sadašnjim tržišnim cijenama evropske potrošače koštala bi približno tri milijarde eura više nego prošle godine.
To predstavlja povećanje od oko 12 posto za istu količinu energenta.
Američka proizvodnja LNG-a već je blizu maksimalnih kapaciteta, zbog čega bi veća evropska potražnja dodatno zaoštrila konkurenciju za raspoložive količine.
Jaller-Makarewicz upozorila je da bi pokušaji evropskih država da osiguraju dodatne isporuke mogli dodatno opteretiti svjetsko tržište.
Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da je novi snažan rast cijena vjerovatniji od stvarnog prekida snabdijevanja.
Laurent Ruseckas, viši analitičar tržišta plina u kompaniji S&P Global Energy, smatra da evropske rezerve neće moći padati neograničeno jer bi njihovo ubrzano pražnjenje već na početku zime izazvalo povećanje cijena.
„Brzo pražnjenje skladišta početkom zime podiglo bi cijene“, objasnio je Ruseckas, navodeći da bi skuplji plin privukao dodatne isporuke LNG-a iz Azije prema evropskom tržištu.
Prema njegovim riječima, prostor za dodatno smanjenje evropske industrijske potrošnje već je veoma ograničen.
„U Evropi nema mnogo potražnje koja se još može smanjiti“, rekao je Ruseckas.
Podsjetio je da je nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine evropska industrijska potrošnja plina već pala za približno 20 posto.
„I nije se oporavila“, dodao je analitičar S&P Global Energyja.
