Evropska unija pokušava osigurati dovoljno energenata pred predstojeću zimu, dok se istovremeno suočava s niskim zalihama gasa, visokim cijenama energije i mogućnošću da Sjedinjene Američke Države ograniče izvoz dizela u Evropu.
Evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen predvodi razgovore u Irskoj o sigurnosti snabdijevanja energijom i načinima na koje bi se mogla spriječiti nova zimska energetska kriza.
U razgovorima učestvuju i ministri iz Velike Britanije, Ukrajine i Norveške, a jedna od glavnih tema su moguća nova energetska partnerstva.
EU nastoji dodatno diverzificirati izvore energije u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump razmatra ograničavanje izvoza dizela u Evropu, dok ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku povećavaju pritisak na cijene energenata. Dodatnu zabrinutost izazivaju ruski hibridni napadi koji mogu ugroziti energetsku infrastrukturu i snabdijevanje.
Jørgensen je državama članicama EU uputio pismo u kojem ih poziva da razmotre mjere štednje energije slične onima koje su uvedene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Poseban problem predstavljaju evropska skladišta gasa, čije su zalihe na niskom nivou.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte istovremeno je pozvao članice Alijanse da povećaju kapacitete za preradu nafte zbog rastućih prijetnji povezanih s ruskim hibridnim djelovanjem.
Brisel zbog toga pokušava proširiti krug država s kojima bi mogao intenzivirati energetsku saradnju. Među njima su i zemlje izvan Evropske unije koje bi mogle pomoći u slučaju poremećaja u snabdijevanju dizelom iz SAD.
Posebna pažnja usmjerena je na članice Energetske zajednice, gdje je i Bosna i Hercegovina član, organizacije koja povezuje EU sa zemljama koje svoje energetsko tržište nastoje integrirati s evropskim.
„Rješenje za evropsku energetsku sigurnost ne počinje i ne završava na granicama EU. Ono uključuje i susjede i zemlje kandidate poput Moldavije, najuspješnije ugovorne strane Energetske zajednice“, rekao je moldavski ministar energetike Dorin Junghietu.
U okviru nastojanja da se procijene mogući poremećaji, sastaje se i Koordinaciona grupa EU za naftu, koja razmatra posljedice eventualne američke zabrane izvoza dizela.
Bijela kuća prethodno je negirala izvještaje da priprema zabranu izvoza u trajanju od 90 dana, ali je Trump potom izjavio da takvu mogućnost razmatra „vrlo ozbiljno“.
Naftne kompanije i industrijska udruženja protive se mogućem ograničenju izvoza, upozoravajući da bi takav potez mogao poremetiti snabdijevanje i dodatno povećati cijene.
U Briselu se mogućnost američkog ograničenja izvoza dizela posmatra i u kontekstu unutrašnje politike SAD uoči novembarskih izbora. Zvaničnik Evropske komisije ocijenio je da bi eventualna odluka Trumpove administracije mogla biti motivirana upravo domaćim političkim razlozima.
