Brisel zaoštrava poruku BiH zbog Južne interkonekcije: Neće biti privilegija za američku kompaniju

Evropska unija pojačava pritisak na Bosnu i Hercegovinu zbog modela realizacije Južne interkonekcije i mogućeg privilegiranog položaja američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy, uz upozorenje da evropska pravila moraju jednako važiti za sve učesnike na tržištu.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski rekao je za Politico da evropsko zakonodavstvo ne određuje od koga neka država treba kupovati gas, ali zahtijeva konkurenciju, jednak tretman i transparentnost.

Poruka Sarajevu, kako je naveo, jeste da BiH ne može biti izuzetak od tih pravila.

„Ne želimo da Bosna bude bilo kakav izuzetak niti da postoji privilegiran pristup tržištu. To treba izbjeći jer ne bi bilo u skladu sa zakonodavstvom EU“, rekao je Lorkowski.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada Vlada Federacije BiH i američka kompanija AAFS pregovaraju o realizaciji Južne interkonekcije, strateškog gasovoda kojim bi BiH preko Hrvatske dobila pristup terminalu za ukapljeni prirodni gas na Krku.

Predstavnik AAFS-a Amer Bekan izjavio je prije dva dana na sajmu u Tešnju da je projekt trenutno u fazi završetka ugovora i da je veliki dio pregovora već završen. Prema njegovim riječima, riječ je o kompleksnom ugovoru i dugoročnoj investiciji koja podrazumijeva značajan finansijski rizik privatnog investitora.

Evropske institucije, međutim, već mjesecima upozoravaju na način na koji bi američka kompanija mogla dobiti kontrolu nad projektom.

Prema izvještaju Politica, interna komunikacija evropskih institucija pokazuje zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u vezi s aranžmanom s AAFS-om, ali i zbog mogućih posljedica ubrzane gasifikacije BiH.

András Hübner, zvaničnik Evropske komisije zadužen za energetsku diplomatiju prema zapadnom Balkanu, potvrdio je da je Evropska komisija reagirala prema vlastima u Sarajevu.

„Naš ambasador slao je pisma i ukazivao na pitanja za koja smatramo da su potencijalno povezana s ovim projektom“, rekao je Hübner, dodajući da Evropska komisija namjerava nastaviti pratiti pitanje i reagirati na odgovarajući način.

Evropska zabrinutost ne odnosi se samo na izbor američke kompanije.

Brisel problem posmatra i u kontekstu sve snažnijeg američkog energetskog prisustva na zapadnom Balkanu i mogućnosti da države regiona dugoročnu zavisnost od ruskog gasa zamijene novom zavisnošću od američkog ukapljenog prirodnog gasa.

Slični projekti razvijaju se i u drugim državama regiona. Albanija je zaključila dugoročni ugovor s američkom kompanijom Venture Global za isporuku LNG-a, dok Srbija i Sjeverna Makedonija planiraju pristup američkom gasu preko novih interkonekcija prema Grčkoj.

Evropska komisija istovremeno insistira na dekarbonizaciji i smanjivanju dugoročne zavisnosti od fosilnih goriva, zbog čega se otvara i pitanje koliko bi velika nova gasna infrastruktura bila usklađena s evropskom energetskom politikom.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije odbacuje tvrdnje da Južna interkonekcija treba stvoriti novu energetsku zavisnost.

Iz Ministarstva navode da je cilj projekta upravo suprotan – uklanjanje sadašnje zavisnosti BiH od jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja gasom, uz tretiranje prirodnog gasa kao tranzicijskog energenta na putu prema većem korištenju obnovljivih izvora energije.

Južna interkonekcija trebala bi povezati gasne sisteme BiH i Hrvatske pravcem Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz krak prema Mostaru i drugim dijelovima Hercegovine. Vlada FBiH u aprilu je dala pozitivno mišljenje na ažurirani nacrt međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda.

SAD projekt snažno podržavaju i predstavljaju ga kao pitanje energetske sigurnosti BiH i smanjivanja zavisnosti od ruskog gasa.

Predstavnici AAFS-a Joe Flynn i Jesse Binnall početkom aprila su, zajedno s američkim otpravnikom poslova Johnom Ginkelom, projekt predstavili članovima Predsjedništva BiH. Tada je navedeno da Južna interkonekcija treba omogućiti energetsku diversifikaciju, stabilnost snabdijevanja i integraciju BiH s evropskim energetskim tržištem.

Evropska strana, međutim, sada jasno poručuje da geopolitička podrška projektu ne može zamijeniti evropska tržišna pravila.

Lorkowski je naglasio da nije presudno ko će biti dobavljač gasa, nego da regulatorni okvir mora osigurati iste uslove svim konkurentima.

Time se spor oko Južne interkonekcije sve jasnije pomjera sa pitanja treba li BiH dobiti alternativni pravac snabdijevanja gasom – oko čega postoji široka politička saglasnost – na pitanje pod kojim uslovima će projekt biti izgrađen, ko će njime upravljati i može li privatni američki investitor dobiti položaj koji evropska pravila ne dopuštaju.