BiH najteže pogođena rastom troškova uvoza energije

Bosna i Hercegovina našla se na vrhu liste ekonomija koje su najteže pogođene rastom troškova uvoza energije, pokazuju podaci iz novog septembarskog izvještaja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), javlja Politicki.ba.

Prema podacima EBRD-a, rast cijena energenata povećao je neto troškove njihovog uvoza u Bosni i Hercegovini za iznos jednak približno tri posto bruto domaćeg proizvoda. To je najveće povećanje među ekonomijama obuhvaćenim analizom ove međunarodne finansijske institucije.

Iza BiH nalazi se Sjeverna Makedonija, gdje je povećanje neto troškova uvoza energije procijenjeno na 2,3 posto BDP-a. Procjena je zasnovana na godišnje preračunatim podacima o cijenama iz aprila i maja.

Podatak je posebno značajan zbog zavisnosti BiH od uvoza naftnih derivata i drugih energenata. Promjena njihovih cijena direktno utiče na vrijednost uvoza, vanjskotrgovinski bilans, troškove kompanija i cijene koje plaćaju građani.

EBRD navodi da su dizel i avionsko gorivo u pojedinim ekonomijama bili među glavnim pokretačima povećanja računa za uvoz energije.

Istovremeno, zemlje koje su veliki proizvođači ili izvoznici energenata od rasta cijena ostvaruju dodatne prihode. Prema istoj analizi, Azerbejdžan je zabilježio povećanje prihoda od izvoza energije u vrijednosti od približno 3,9 posto BDP-a.

EBRD upozorava da su ekonomije u kojima Banka posluje i dalje snažno izložene promjenama cijena fosilnih goriva. Nafta i gas čine približno dvije trećine primarne potrošnje energije u ekonomijama koje prati EBRD, zbog čega poremećaji na svjetskom energetskom tržištu brzo utiču na cijene, trgovinske bilanse i privredni rast.

U novom ekonomskom pregledu EBRD je istovremeno smanjio očekivanja ekonomskog rasta za područje svog djelovanja. Banka sada očekuje prosječan rast od 2,5 posto u 2026. godini, što je za 0,6 procentnih poena manje od prognoze objavljene u junu. Za 2027. očekuje se ubrzanje rasta na četiri posto.

U izvještaju se navodi i da se inflacija u ekonomijama koje prati EBRD stabilizirala na nivoima koji su približno dva procentna poena viši nego prije pandemije COVID-19. Među faktorima koji stvaraju pritisak na cijene su energija, hrana, poremećaji u lancima snabdijevanja i skuplje finansiranje, navodi Politicki.ba.

Poseban problem za evropsku privredu predstavlja razlika u cijeni energije u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Prema EBRD-u, industrijske kompanije u Evropskoj uniji električnu energiju plaćaju približno 2,4 puta skuplje nego kompanije u SAD-u, što dodatno opterećuje industrijske grane koje troše velike količine energije.