Trumpov novac postao rijetka tačka saglasnosti u BiH: Bloomberg otkriva šta stoji iza investicija od 2,3 milijarde dolara

Duboke političke podjele u Bosni i Hercegovini decenijama otežavaju dogovor čak i o pitanjima oko kojih bi, barem načelno, trebalo postojati zajedničko opredjeljenje. Ipak, uoči Općih izbora pojavila se jedna neuobičajena tačka približavanja različitih političkih blokova – nova politika Vašingtona i milijarde dolara investicija koje najavljuju ljudi povezani s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Bloomberg upravo iz tog ugla posmatra političku i ekonomsku situaciju u BiH, navodeći da su najavljeni poslovi američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy postali zajednički interes političkih struktura koje se o brojnim drugim pitanjima teško mogu dogovoriti.

Planovi koji se trenutno spominju vrijedni su čak 2,3 milijarde dolara, a obuhvataju energetiku, gasnu infrastrukturu i aerodrome.

AAFS Infrastructure and Energy vode Jesse Binnall, Trumpov nekadašnji advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Najveći i prvi projekti trebali bi biti realizovani u Mostaru.

Planirana je gradnja gasne elektrane, podatkovnog centra kapaciteta 100 megavata i infrastrukture koja bi ih pratila. Vrijednost tog projekta procjenjuje se na približno 530 miliona eura.

Uz to se planira ulaganje još oko 100 miliona eura u proširenje Aerodroma Mostar, čiji bi kapacitet nakon realizacije projekta mogao premašiti milion putnika godišnje.

Amer Bekan, izvršni direktor AAFS-a sa sjedištem u Sarajevu, za Bloomberg je kazao da su projekti dobili podršku različitih političkih strana upravo zato što su ih okupili oko zajedničkog interesa.

Mostar je za takvu priču posebno simboličan. Grad je i više od tri decenije nakon rata obilježen političkim i institucionalnim podjelama između Bošnjaka i Hrvata, dok bi upravo u njemu trebalo početi realizovanje najvećih američkih projekata.

Bloomberg ukazuje da se promjena odnosa prema BiH događa paralelno s promjenama američke politike pod Trumpom.

SAD su prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, smijenjenom, nelegalnom predsjedniku SNSD-a, nakon što je napustio funkciju predsjednika Rs. Dodik je zadržao snažan politički utjecaj, a tokom ove godine sastao se i s najstarijim Trumpovim sinom prilikom njegove posjete BiH.

Željka Cvijanović je sredinom septembra za RTRs novu američku politiku opisala kao odustajanje od vanjskog upravljanja BiH.

„Postoje velike sile, one najvažnije, koje kažu da više neće biti vanjskog upravljanja niti nametanja rješenja. Kažu: Sjednite i dogovorite se“, rekla je Cvijanović.

Ali američki investicijski planovi ne odnose se samo na Rs.

Najveći dio projekata AAFS-a planiran je upravo u Federaciji BiH, a posebno mjesto zauzima gasna infrastruktura koja bi trebala smanjiti zavisnost zemlje od ruskog gasa.

Takav projekt godinama podržavaju SAD i Evropska unija, ali su sporovi bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika, posebno oko budućeg upravljanja gasovodom, usporavali njegovu realizaciju.

Bloomberg zbog toga američke investicije stavlja u širi politički kontekst: novac i infrastruktura mogli bi postati područje na kojem interesi do sada suprotstavljenih političkih centara počinju da se preklapaju.

Martin Raguž upozorava, međutim, da način realizacije projekata mora biti transparentan.

„Bosni i Hercegovini očajnički trebaju ulaganja u energetiku i infrastrukturu i zato je ovo ulaganje dobrodošlo. Ali mora biti provedeno transparentno, jer bi u suprotnom moglo otvoriti prostor za različita tumačenja“, rekao je Raguž.

Posebno pitanje već se pojavilo u Briselu.

Evropska unija, prema Bloombergovom izvještaju, postavila je pitanje načina na koji su određeni projekti dodijeljeni novoj američkoj kompaniji s političkim vezama u SAD-u, odnosno činjenice da nije proveden javni tender.

To otvara i širu dilemu o budućem odnosu BiH prema Vašingtonu i Briselu.

Faris Kocan, predavač političkih nauka na Univerzitetu u Ljubljani, ocijenio je da građani BiH prepoznaju razliku između sadašnje i prethodnih američkih administracija.

„Bosanci osjećaju da je ova američka administracija drugačija. Sada je važna stvarna moć. To bi na kraju moglo koristiti Bosni i Hercegovini kao državi“, rekao je Kocan.

Istovremeno, evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Evropa mora pojačati vlastiti angažman.

„Sjedinjene Američke Države odigrale su veoma važnu ulogu u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i godinama koje su uslijedile. Sada je vrijeme da mi Evropljani pokažemo još snažniji angažman u BiH“, rekla je Kos.

Tako se iza izborne utrke pojavljuje još jedna borba koja bi mogla biti važna za naredne četiri godine – između evropskog puta BiH, nove američke politike prema zemlji i milijardi dolara investicija koje ljudi povezani s Trumpom žele pretvoriti u gasovode, elektrane, podatkovne centre i aerodrome.