Piše: Dr. Enver Išerić
Jučer je održano ročište pred Sudom Bosne i Hercegovine Fikretu Hodžiću. Ročiište je održano nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje njemu i njegovoj poljoprivrednoj firmi, preko koje je nabavio respiratore.
Hodžić je presudom suda osuđen za djelo koje nije bilo navedeno u optužnici, utvrdio je Ustavni sud BiH.
Odbrana je tražila da sud donese oslobađajuću presudu. Tužilac je tražio potvrđivanje krivice tvrdeći “da je potrebno razlikovati djelo koje Hodžiću stavljeno na teret i detaljno opisano u optužnici i krivično djelo kao pravnu kvalifikaciju”.
Fikret hodžić mora biti oslobođen!
1. Zato što je članom 6. Stav (1) Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine propisano da “(1) Osumnjičeni već na prvom ispitivanju mora biti obaviješten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega i da njegov iskaz može biti korišćen kao dokaz u daljnjem toku postupka.
Činjenica je, a to je utvrdio i Ustavni sud da Fikret nije bio obavješten o djelu za koje je osuđen.
Neki pravnici, a i tužilaštvo se poziva na stav 2. člana 280. Zakona o krivičnom postupku kojim je propisano da “Sud nije vezan za prijedloge tužioca u pogledu pravne ocjene djela.” Međutim, ova odredba zakona znači da sud ocjenjuje da li neko djelo za koje je neko lice optuženo predstavlja krivično djelo. Ovu odredbu ne možemo tumačiti tako da sud može neko lice osuditi za djelo za koje nije optuženo.
Takav zaključak proizilazi i iz stave (1) Istoga člana u kojem je propisano: “Presuda se može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici”.
Ako tužilaštvo smatra da je za neko djelo u optužnici moguće samo opisati to djelo , što tužilaštvo tvrdi, a i sud je tako postupio donoseći presudu kojom je Hodžić osuđen, onda je potrebno ukazati na član 227. Zakona o krivičnom postupku kojim je propisano šta optužnica treba da sadrži. Tako zakon propisuje da optužnica, pored ostalog treba da sadrži i :
c) opis djela iz kog proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,
d) zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem odredbe krivičnog zakona,
U optužnici Fikreta Hodžića nije bilo naziva krivičnog djela za koje je osuđen pa se opravdano može zaključiti da se u ovom slučaju (donošenja osuđujuće presude) radi o sudskoj grešci i da je povrijeđen Zakon o krivičnom postupku, ali i član 6. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojim je propisano da svako ko je optužen za krivično djelo, ima pravo “da u najkraćem mogućem roku, podrobno i na jeziku koji razumije, bude obaviješten o prirodi i razlozima za optužbu protiv njega;”
Ako djela za koje je osuđen nije bilo u optužnici, onda optuženik nije mogao ni biti obavješten o razlozima optužbe o tom dijelu, što “traži” Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
