Sve su ovo prilike koje BiH može iskoristiti, ali, kao i u slučaju Ukrajine, proteklih mjeseci je postalo jasno da ni u kom slučaju neće biti popuštanja oko vladavine prava i demokratskih standarda.
Piše: Dejan Šajinović
U proteklih nekoliko godina u EU je došlo do temeljnih promjena koje će oblikovati ovaj blok u narednih nekoliko decenija.
S obzirom na to da BiH, kao i ostale zemlje Balkana, žele da se pridruži EU, promjene će u velikoj mjeri odrediti dinamiku odnosa u godinama koje dolaze.
Zanemarivanje odbrane
Prije proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, EU je sebe uglavnom vidjela kao trgovinski blok sa snažnom regulativom, i proširenje je gledano na taj način. Na primjer, ako se i govorilo o proširenju, uglavnom se smatralo da će to dovesti do otvaranja novih tržišta, povezivanja ekonomija i saradnje. EU je svoj temelj vidjela u širenju "četiri slobode" - slobode kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala.
EU je svoj socijalni standard u velikoj mjeri gradila na zanemarivanju investiranja u odbranu, smatrajući da će Amerika nastaviti pružati vojnu zaštitu, a Rusija i Kina neće imati interes za konfrontacijom jer bi time ugrozile vlastite ekonomije.
Faktor Trump
Kada je počeo rat u Ukrajini, pokazalo se da su Rusiji važnija strateška i bezbjednosna pitanja, na način kako ih vidi rukovodstvo u Kremlju, od ekonomskog blagostanja, što je bilo veliko iznenađenje za zapadne metropole.
Drugim dolaskom Donalda Tuampa, predsjednika Amerike, na vlast pokazalo se da ljutnja na Evropu zbog prevelikog oslanjanja na američki bezbjednosni kišobran prevazilazi uski krug ljudi oko Trumpa, posebno nakon što je Trump u više navrata nagovijestio da Amerika možda neće priskočiti u pomoć saveznicima u slučaju napada Rusije na Evropu, ako evropske zemlje ne povećaju izdvajanja za odbranu.
Daljem pogoršanju odnosa doprinijele su Trumpove prijetnje da će preuzeti Grenland, uprkos protivljenju Grenlanda, Danske, EU i Britanije. Sve je to dovelo do redefinisanja kompletne spoljnopolitičke i bezbjednosne arhitekture EU, a tu dolazimo i do promjena koje se odnose na proširenje.
Ukrajina postala prioritet
Iako je u više navrata u zapadnobalkanskim zemljama izražavano nezadovoljstvo što je Ukrajina postala prioritet u proširenju, to se mora shvatiti u kontekstu promjene o kojoj govorimo - s obzirom na to da je evropski fokus sa trgovinsko-regulatornog prebačen na bezbjednosno-vojni aspekt, prirodno je da je Ukrajina postala važnija za blok od zemalja na Balkanu. Ukrajina sada ima najosposobljeniju vojsku u Evropi, a možda i šire, kad su u pitanju moderne tehnologije ratovanja, poput upotrebe dronova i digitalnog ratovanja. To su elementi koji su važni za Evropu, pa proširenjem na Ukrajinu EU dobija značajnu vojnu komponentu, što je mnogo važnije za Evropu od širenja tržišta koje bi dobila primanjem manje od 20 miliona ljudi s Balkana.
Zapadni Balkan ostaje važan
Ipak, to ne znači da zapadni Balkan za EU nije važan, naprotiv, samo što se ta važnost pomjerila na bezbjednosni aspekt. EU je sada prvenstveno motivisana da preduprijedi ruski uticaj u regionu, s obzirom na to da tu zemlju sada smatra prijetnjom za vlastitu bezbjednost.
To će vjerovatno značiti da će NATO integracije biti značajnije isticane u kontekstu proširenja nego što je to bilo ranije. Još jedan značajan bezbjednosni aspekt koji je važan za EU je pitanje migracija. To je još jedan argument koji motiviše evropske političare da privuku zapadni Balkan.
Sve su ovo prilike koje BiH može iskoristiti, ali, kao i u slučaju Ukrajine, proteklih mjeseci je postalo jasno da ni u kom slučaju neće biti popuštanja oko vladavine prava i demokratskih standarda.
Iskustvo Mađarske Viktora Orbana opomenulo je evropske lidere da više nijedna zemlja ne može postati članica bloka ako prethodno nije iskreno i temeljno sprovela reforme. Zbog toga eventualno buduće članstvo BiH u EU u velikoj mjeri zavisi od toga hoće li uspjeti ispuniti sve ono što se traži.
