Piše: Luigi Soreca
Koncem prošle godine, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, prišao mi je jedan građanin i rekao: „Ambasadore Soreca, molim vas nemojte odustati, nastavite se zalagati za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine!“ Ponekad proces pristupanja Evropskoj uniji može djelovati tehnokratski ili apstraktno, ali u svojoj suštini evropski put je uvijek i prije svega za ljude – usmjeren na unapređenje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.
Naredna važna faza na evropskom putu BiH jeste formalno otvaranje pristupnih pregovora. Da bi se do nje došlo, ključni koraci su usvajanje Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz oblasti pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, ohrabrujem nadležne institucije da usaglase stavove, osiguraju usklađenost zakona s evropskim standardima i usvoje ih što prije.
Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionisati kao država utemeljena na vladavini prava, te da li je spremna odlučno napredovati na svom evropskom putu. U svojoj suštini, ovi zakoni se tiču povjerenja: povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Evropske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.
Zašto su ovi zakoni važni
Koristi od usvajanja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprijedio borbu protiv teškog i organizovanog kriminala. Takođe bi osnažio nezavisnost pravosuđa kroz propisivanje da odluke Suda Bosne i Hercegovine preispituje nezavisno apelaciono tijelo, u skladu s evropskim standardima pravičnog suđenja.
Zakon o VSTV-u, s druge strane, od suštinskog je značaja za zaštitu integriteta samog pravosuđa. Trebao bi unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, ojačati pravila o sukobu interesa, te omogućiti učinkovit sistem izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke izmjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od neprimjerenog uticaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti.
Zajedno, ta dva zakona čine okosnicu kredibilnog, nezavisnog i profesionalnog pravosudnog sistema.
Usklađivanje s evropskim standardima
Usklađivanje s evropskim standardima ponekad se pogrešno shvata kao puko preuzimanje stranih modela u cijelosti. To nije tako. Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna evropska načela: nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i djelotvorne pravne lijekove.
U praktičnom smislu, to znači zakoni koji su u potpunosti usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeovog izvještaja, stručnih procjena (peer reviews) i godišnjih izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.
Na primjer, usklađivanje zahtijeva da izvještaji o imovini i interesima budu sveobuhvatni da bi imali stvarni značaj, te uključe i bliske srodnike; da postoje djelotvorni pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a; te da se etnička pripadnost postepeno ukida kao faktor prilikom imenovanja sudija i izbora članova VSTV-a, kako to Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje.
Ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja
Evropski standardi definišu šta, a ne kako. Bosna i Hercegovina zadržava slobodu da odluči kako će na najbolji način organizovati svoj pravosudni sistem, pod uslovom da konačno rješenje bude u skladu sa tim standardima.
