CBAM već mijenja trgovinu strujom: BiH pred milijardskim računom, otvara li se prostor kineskom kapitalu?

Nova pravila Evropske unije o naplati ugljika na granici već ostavljaju vidljive posljedice na tržištu električne energije zapadnog Balkana, a Bosna i Hercegovina nalazi se među državama koje su posebno izložene zbog velikog udjela električne energije proizvedene iz uglja.

Analiza koju je objavio The Balkan Forum pokazuje da je u prvom kvartalu ove godine komercijalno ugovorena prekogranična razmjena električne energije između EU i šest država zapadnog Balkana pala za približno 25 posto u odnosu na isti period prošle godine. Sa 10,50 TWh u prva tri mjeseca 2025. pala je na 7,85 TWh u istom periodu ove godine.

Promjena se vremenski poklapa s početkom finansijske faze Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika – CBAM-a, koja je počela 1. januara. Evropski uvoznici sada plaćaju cijenu za emisije ugljika sadržane u električnoj energiji, čeliku, cementu, aluminiju, đubrivima i vodiku uvezenim iz država izvan EU.

Podaci koje analiza prenosi iz izvještaja Sekretarijata Energetske zajednice pokazuju da je izvoz električne energije iz šest država zapadnog Balkana prema EU u prvom kvartalu smanjen za 8,1 posto – sa 5,01 na 4,60 TWh.

Mnogo veća promjena dogodila se u suprotnom smjeru. Tokovi iz EU prema zapadnom Balkanu pali su čak 40,7 posto, sa 5,49 na 3,25 TWh.

Istovremeno su prosječne cijene električne energije na tržištima zapadnog Balkana bile oko 30 eura po megavatsatu niže nego na susjednim tržištima Evropske unije. U normalnim tržišnim okolnostima takva razlika mogla bi podstaknuti trgovce da kupuju jeftiniju električnu energiju na Balkanu i prodaju je u EU, ali trošak CBAM-a za električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva smanjuje ekonomsku opravdanost takve trgovine.

Posebno je značajna procjena Sekretarijata Energetske zajednice prema kojoj bi ukupna izloženost država regiona troškovima CBAM-a mogla iznositi gotovo 1,2 milijarde eura godišnje. Veliki dio problema proizlazi iz činjenice da je oko 57 posto električne energije koju prema EU izvoze BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija proizvedeno iz uglja.

Analiza otvara i pitanje ko će finansirati energetsku tranziciju ako kompanije i elektroprivrede regiona istovremeno izgube dio prihoda od izvoza, a evropske finansijske institucije pooštravaju klimatske kriterije za finansiranje projekata.

Kineske kompanije već su prisutne u energetskim projektima u BiH i Srbiji. Nakon odluke Pekinga iz 2021. da prekine finansiranje novih termoelektrana na ugalj u inostranstvu, njihov fokus sve više prelazi na vjetroelektrane, solarne elektrane i sisteme za skladištenje energije. U pojedinim projektima pojavljuju se kao investitori, u drugim kao dobavljači opreme ili izvođači radova.

Autori analize upozoravaju da kombinacija zavisnosti od uglja, nedostatka domaćih izvora finansiranja i strožih pravila evropskih kreditora može stvoriti veći prostor za kineski, zaljevski i drugi kapital koji nije vezan istim klimatskim uslovima kao evropske finansijske institucije.

Sekretarijat Energetske zajednice, međutim, upozorava da podatke iz prvog kvartala ne treba posmatrati kao dokaz trajne promjene tržišta, između ostalog i zbog hidroloških okolnosti koje su utjecale na proizvodnju i trgovinu električnom energijom.