Bošnjaci u Kantonu 10: Šta se krije iza političkih potresa?

Redakcija Mostar

Pored SDA Bošnjaci Kantona 10 imali su polovičnu alternativu u SDP-u koji je uglavnom bošnjačkim glasovima popunjavao pozicije hrvatskim kadrovima. Povratak SBiH koja je nekad bila jaka u ovom dijelu FBiH pokazuje da Bošnjaci ipak imaju političkog kapaciteta za promjene.

Piše: Sanadin Voloder



Izborne godine sa sobom u pravilu nose mnoštvo procesa i promjena na političkoj sceni kroz koje možemo pratiti različite transformacije, dinamiku, složene društevene odnose koji se manifestuju na različite načine.

Kanton 10 svojom površinom, uređenjem i unutrašnjim odnosima je najsloženiji dio FBiH. Naime, tradicionalno rivalstvo između Hrvata Livna i Tomislavgrada reflektovalo se i na politiku. U Livnu kao najvećem urbanom centru formirala se društvena zajednica, i među Hrvatima i Bošnjacima, koja je i dalje bliža socijalističkim vrijednostima, a što se također osjeća na političkoj sceni. 

Demografska i ekonomska kriza je ogroman društveni pritisak koji generiše mnogo negativne energije, ali je i prostor za različite manipulacije. 

Kriza SDA u Livnu i Glamoču

Zadnja dešavanja u Kanatonu 10 kad su u pitanju Bošnjaci pokazuju da smjena generacija je i dalje buran društveni proces za koji okoštale strukture nemaju razumijevanje. Uzak krug osoba kontroliše i SDA i mnoga udruženja i organizacije te drže monopol nad predstavljanjem i zastupanjem u najvećoj mjeri na štetu vlastitog naroda.

Podsjećamo, nakon promjene većine u Gradskom vijeću Livna, kroz priklanjanje HDZ-u Đulka Lema kojega je kasnije lokalna SDA isključila iz članstva, ubrzan je proces degradacije ove stranke koja je ranije imala većinsko povjerenje Bošnjaka Livanjskog kantona. SDA Livna nije utvrdila političku odgovornost svog rukovodstva, a nekorektan odnos prema vijećniku Lemi te blokada izgradnje dječijeg igrališta u Starom Gradu bili su ključni razlozi raskola.

Nakon toga veći broj članova SDA Livno prelazi u Stranku za BiH koja u međuvremenu osniva podružnice i u drugim općinama Kantona da bi se prekretnica desila prelaskom rukovodstva i članova SDA Glamoča u SBiH.

Povratak SBiH

Pored SDA Bošnjaci Kantona 10 imali su polovičnu alternativu u SDP-u koji je uglavnom bošnjačkim glasovima popunjavao pozicije hrvatskim kadrovima. Povratak SBiH koja je nekad bila jaka u ovom dijelu FBiH pokazuje da Bošnjaci ipak imaju političkog kapaciteta za promjene. Trenutni kapacitet Bošnjaka u Skupštini Kantona 10 su tri zastupnika, a izbori u oktobru će pokazati kakav je omjer snaga na terenu.

Sličan ovakav proces u Kantonu 10 desio se ranije među Hrvatima kroz polarizaciju između HDZ BiH i HDZ 1990, odnosno kasnije Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) Ivana Vukadina.

Naime, odnos centrale HDZ BiH prema Livnu na štetu Duvna rezultirao je osnivanjem HNP-a sa Vukadinom na čelu. On je ujedno i već drugi mandat na čelu kantonalne vlade. Upravo su ove dvije stranke ključne snage u petorci koja ozbiljno prijeti dominaciji HDZ BiH na svim nivoima.

Bosanski jezik u Glamoču, ali ne i u Livnu

Gotovo tri desetljeća SDA u Livanjskom kantonu kontroliše uski krug osoba koji nisu uspjeli ispuniti minimum interesa bošnjačke zajednice, a kontrolisali su sve procese. Promjene su pokušavane više puta, a očito centrala SDA kao i HDZ-a nije imala kapaciteta ili smjelosti da se značajnije uključi.

Pitanje uvođenja bosanskog jezika u škole je bio nepremostiv jaz između užeg rukovodstva SDA i mlađe generacije Bošnjaka kojima je identitet, dostojanstvo i pravo na maternji jezik u školama najvažniji prioritet opstanka zajednice.

U aktivnosti vezane za uvođenje bosanskog jezika se uključila šira zajednica gdje je postignut konsenzus. Međutim, politikantstvo rukovodećih osoba livanjske i kantonalne SDA blokiralo je ovaj proces.

Nezadovoljstvo Bošnjaka Livna dodatno je generisla činjenica da je nastava na bosanskom jeziku u Glamoč uvedena daleke 2003. godine gdje živi znatno manji broj Bošnjaka.

Bošnjaci u Kantonu 10 kao u RS-u

U tom kontekstu razmišljanja o perspektivama i budućnosti Bošnjaka u ovom dijelu FBiH je jako nezahvalno. Bošnjaci Kantona 10 su odavno prepušteni sebi, ostavljeni od centara moći. Oni su ustvari prepušteni tihoj kroatizaciji, asimilaciji i iseljavanju. Tamo odrastaju generacije djece bez identiteta, nastavnog plana na bosanskom jeziku, nacionalne grupe predmeta.

Postavlja se opravdano pitanje mogu li krovne institucije Bošnjaka uraditi više od političkih, kulturnih i vjerskih predstavnika na terenu. 

S obzirom da je ovaj kanton u Federaciji BiH on nije predmet interesovanja, ali uslovi života su kao u Rs po pitanju obrazovanja. Nikakva razlika između Bošnjaka Livna nema u odnosu na Kotor Varoš i druga mjesta u Rs gdje se naši ljudi bore za osnovno ljudsko prava, osim što je naša dominantna politika u Livanjskom kantonu protiv bosanskog jezika.   


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.