Alić: Posjeta Plenkovića Mostaru nije doprinos stabilnosti

Džafer Alić predsjedavajući je Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Ovaj kadar SDA svakodnevno se suočava s političkim izazovima.

"Podstanari", ali i "sustanari" se svojski trude da zakompliciraju sve što mogu, zbog ličnih interesa.

Ipak, sačuvao je svoj, kao i dignitet Skupštine koju vodi.

U intervjuu za Politicki.ba on govori o svakodnevnim izazovima i problemima s kojima se susreće, kao i Skupština HNK koju vodi.

Postigli smo maksimum

Kako danas ocjenjujete rad Skupštine HNK i šta smatrate njenim najvećim rezultatima u dosadašnjem mandatu?

ALIĆ: Rad Skupštine ocjenjujem dobrim i uspješnim. U proteklom periodu postigli smo maksimum u okviru objektivnih mogućnosti, a najvažnijim smatram to što smo uspostavili funkcionalan sistem vlasti i osigurali finansijsku stabilnost. Upravo je ta stabilnost pokrenula napredak ključnih privrednih grana, poput turizma i malih obrta.

Najveći rezultati su relativna stvar, ali naš fokus je bio na rješenjima od direktnog značaja za građane. Donijeli smo niz važnih zakona iz oblasti socijalne zaštite, studentskog rada i podrške porodicama, te zakonski unaprijedili oblasti unutrašnjih poslova i boračkih pitanja. Usvajanjem Strategije za mlade otvorili smo prostor za sistemsko rješavanje njihovog položaja. Time smo, praktično, otvorili prostor da se položaj mladih posmatra sistemski kroz obrazovanje, zapošljavanje, socijalni položaj, kulturu, ali i sigurnost. Inicirali smo i brojne zaključke poput cijelog seta na posljednjoj tematskoj sjednici „Mehanizmi zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama“ koju smo organizovali u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH Uspjeli smo održati funkcionalnost institucija, što je čvrsta osnova za rad do kraja mandata.

Je li i ovo tijelo blokirano, nakon serije poteza HDZ BiH u Mostaru u HNK?

ALIĆ: Nema blokade rada Skupštine HNK. Institucije rade svoj posao i donose odluke, a rad kantona ne smije i neće biti talac bilo kojeg lokalnog političkog procesa. Politička neslaganja su jedno, a funkcionalnost institucija sasvim drugo.

Međutim, bilo bi krajnje neodgovorno praviti se da nas se politička dešavanja u Mostaru ne tiču, jer je on centar našeg kantona. Određene anomalije se jednostavno ne mogu ignorisati. Javnosti su dobro poznata otvorena neslaganja u gradu, a trenutno najizraženiji je projekat izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, oko kojeg postoje duboke nesuglasice i kompleksni imovinsko-pravni sporovi sa Islamskom zajednicom koji su pred sudom, kao i jasno ne uvažavanje legitimnih stavova predstavnika bošnjaka u Gradskom vijeću.

Nažalost, ovosedmična posjeta premijera Hrvatske i njegove potvrde o nastavku finansiranja, kao i insistiranje na dovršetku izgradnje uprkos tome što sudski procesi još uvijek traju i što jedna cijela zajednica opravdano traži odgovore o historijskom karakteru tog lokaliteta, ne doprinose stabilnosti. Mi smatramo da se ni u jednom osjetljivom pitanju ne smije ići jednostrano niti politikom svršenog čina. Rješenja za Mostar moraju biti plod međusobnog uvažavanja, poštovanja institucija i čekanja konačnih sudskih odluka.

Ima i 'svađa', ali je stabilno

Koliko je politička stabilnost u HNK narušena odnosima unutar vladajuće većine? Koji su problemi u funkcionisanju skupštinske većine?

ALIĆ: Politička stabilnost u kantonu nije narušena, niti je u bilo kojem trenutku dovedeno u pitanje funkcionisanje Skupštine i Vlade. Imati različite stavove u koaliciji više stranaka je sasvim normalna stvar, ali politička neslaganja ne smiju i neće praviti štetu sistemu i našim građanima.

Ova većina ima svoje specifičnosti i svjesni smo da usaglašavanje stavova zahtijeva napor. Kako se izbori budu približavali, pritisaka i političkih izazova će sigurno biti još više, ali to je dio političke dinamike. Naš fokus nisu stranačke razmirice, već konkretni rezultati i odgovornost prema građanima.

Kako ocjenjujete saradnju Skupštine HNK s Vladom HNK? Da li između ove dvije institucije postoje neslaganja oko prioriteta?

ALIĆ: Saradnja Skupštine i Vlade HNK je korektna i odvija se u okviru nadležnosti koje svaka od ove dvije institucije ima. Jako je, naravno, važno da svako radi svoj dio posla.

Naravno i da postoje različiti pogledi i da Skupština nekada od Vlade traži da se određena pitanja brže rješavaju ili da se određenim prioritetima posveti više pažnje. To je potpuno normalno i dio je naše uloge. Ne vidim problem u tome da Skupština bude kritična prema Vladi kada za to postoji razlog, a smatram da je određena doza kritike i propitivanja potrebna, jer Skupština ne treba biti mjesto koje samo potvrđuje ono što Vlada predloži.

Na kraju, građani očekuju rezultate. Ako kroz raspravu u Skupštini možemo uticati da neki zakon bude kvalitetniji, da se neki problem brže riješi ili da se određeni prioriteti bolje postave, onda smo uradili svoj posao. Tu vidim i smisao odnosa između Skupštine i Vlade.

Šta Skupština može konkretno učiniti na poboljšanju položaja budžetskih korisnika i funkcionisanja zdravstvenog sistema u HNK? Svake godine u ovo doba imamo najave ili njihove štrajkove? Kako to da se problem sistemski ne riješi više?

ALIĆ: Borba sindikata za bolja prava i veća primanja je potpuno legitimna i to pravo apsolutno poštujemo. Cilj nam je da izađemo iz kruga stalnih kriza i gašenja požara u ovo doba godine. Umjesto toga, želimo izgraditi istinski partnerski odnos sa sindikatima.

Skupština će kroz budžet i zakonski okvir insistirati na sistemskim rješenjima, ali ključ je sjesti za isti sto, zajedno zauzeti stav o svim otvorenim temama i partnerski razvijati naš kanton. Dugoročna stabilnost zdravstva i javnog sektora moguća je samo kroz otvoren dijalog i realno planiranje unaprijed, a ne kroz godišnje iscrpljivanje radnika i građana.

Spremni zakoni o obrazovanju

Koliko ste zadovoljni stanjem u obrazovanju u HNK, posebno kada je riječ o finansiranju, infrastrukturi i položaju prosvjetnih radnika?

ALIĆ: U obrazovanju imamo vidljiv napredak, posebno kroz infrastrukturna ulaganja, ali prostora za napredak ima još mnogo. Naš prioritet u narednom periodu bit će snažnije ulaganje u visoko obrazovanje, dok ćemo status i položaj prosvjetnih radnika, kao i druge ključne reforme, pokrenuti kroz nove zakone.

Ti zakonski akti su već spremni i vrlo brzo će se naći u skupštinskoj proceduri. Ne želimo o obrazovanju razgovarati samo kada se pojave problemi ili štrajkovi, jednostavno, to mora biti naša dugoročna i sistemska politika. Kvalitetno obrazovanje i dostojanstven položaj prosvjetara su ulaganja koja se ovom kantonu i našoj djeci dugoročno najviše isplate.

Ustavni sud entiteta F BiH je početkom ove godine, ponovo i 'zadnji put', kako su naveli, zabranio bilo kakvu upotrebu termina 'županija'. Ipak, on se i dalje 'uredno' koristi u HNK. Zašto?

ALIĆ: Odluke Ustavnog suda Federacije BiH su konačne i pravno obavezujuće. One se ne propituju, već se moraju bezuslovno provesti, i to je princip vladavine prava od kojeg nema odstupanja. Činjenica da se u određenim dokumentima još uvijek uporedo pojavljuju oba termina tehnička je posljedica naslijeđenih administrativnih rješenja i obrazaca.

Potpuna formalno-pravna implementacija ove odluke podrazumijeva prolazak kroz zvanične parlamentarne i ustavne procedure usklađivanja svih akata u Skupštini HNK. To je proces koji zahtijeva određeno vrijeme i formalne korake unutar institucija. Dok se ti pravno-tehnički procesi ne okončaju u skladu sa zakonom, naša obaveza je da osiguramo nesmetan rad institucija i stabilnost kantona, kako građani i privreda ne bi trpjeli administrativne zastoje.